Kako preživjeti: Mirovine nedovoljne za dostojan život

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Heklam. Dva dana mi treba da isheklam jedan stolnjak. Moram se nekako snalaziti, mirovina mala, šta ćeš'', započela je svoju priču baka Iveta koja na mostarskoj tržnici prodaje heklanje stolnjake u nadi kako će zaraditi još koju marku kako bi sebi osigurala koliko toliko dostojan umirovljenički život.

Umirovljenici su, kako kažu statistike, najugroženija skupina našeg društva koja nema dovoljno novaca ni za osnovne životne potrebe.

Na isplatnom popisu za mjesec srpanj 2014. godine, Federalni zavod za mirovinsko i invalidsko osiguranje (MIO) imao je ukupno 390.284 korisnika mirovina. Od tog broja oko 55 tisuća korisnika ne živi u Federaciji BiH, potvrdio je za Bljesak.info Tomislav Kvesić glasnogovornik Federalnog zavoda MIO. Po statistikama ovo zavoda, najniža mirovina od siječnja ove godine iznosi 326 KM, a najviša 2.174 KM. Prosječna mirovina, isplaćena u srpnju, iznosi 366 KM.

Mirovine nedovoljne za dostojan život

''Mirovine su nedovoljne za osnovne životne potrebe, režije, hrana, pogotovo lijekovi, a cijene stalno idu gore'', rekao je za Bljesak.info Tomo Primorac predsjednik Udruge umirovljenika 'Neretva' Mostar, koja se brine o 2.200 umirovljenika, članova udruge.

''Našim članovima, pogotovo onima s minimalnom mirovinom ili bez primanjama, pokušavamo pomoći na svaki mogući način. Primjerice, za blagdane našim najugroženijim članovima, kojih ima oko 50, darujemo bonove od 20 KM, s obzirom na situaciju umirovljenika, i 20 KM znači puno'', rekao je Primorac.

Ovo mišljenje dijeli i Federalni zavod MIO, ističući da prosječna mirovina nije dovoljna za osnovne potrebe jednog umirovljenika.

''Uzimajući u obzir cijene osnovnih životnih potrepština (hrane, odjeće, režija i sl.) prosječna mirovina ne može ni izbliza pokriti navedene potrebe'', rekli su iz Zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje.

Predsjednik Sindikata umirovljenika u BiH Nusret Šunje u izjavama za medije kazao je kako umirovljenici u BiH žive vrlo jadno i teško.

''Ja bih ih opisao kao ‘umjetnike bez novca’, jer se tako kaže za otmjene ljude koji sebi ne mogu kupiti ni kruh. Ako pogledamo na državnoj razini, iako ne postoje službeni podaci, oko 30 posto umirovljenika hrani se u javnim kuhinjama i raznim humanitarnim i dobrotvornim udruženjima'', tvrdi Šunje.

Nažalost, dok broj zaposlenih opada, raste broj umirovljenika, i samo je pitanje dana kada će broj zaposlenih i umirovljenika izjednačiti. Na području Federacije na jednog umirovljenika dolazi 1,13 uposlenika, što prema dostupnim podacima iz entitetskih zavoda Bosnu i Hercegovinu stavlja na dno ljestvice među državama bivše Jugoslavije.

Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, krajem 2013. godine u našoj je zemlji bilo zaposleno nešto manje od 690 tisuća osoba, dok se broj umirovljenika istodobno procjenjuje na oko 620 tisuća.

Poslodavci najčešće uplaćuju doprinose po minimalnoj osnovici, a ta pojava po riječima Zavoda za MIO, je najprisutnija u privatnom sektoru.

Rad 'na crno' problem za MIO

''Poznato je da uposlenici s poslodavcima dogovaraju prijavu na minimalne iznose plaće (na što se obračunavaju i minimalni iznosi doprinosa, uz ostale, i doprinosa za MIO, op.ur.), a da ostatak novca dobiju 'na ruke' ili popularno rečeno 'na crno'. Pored toga što to nije dobro za zavode koji posluju na temelju prikupljenih doprinosa, nije dobro ni za spomenute djelatnike, jer će im se prilikom odlaska u mirovinu, iznos mirovine računati na temelju prosjeka uplaćenih doprinosa. Iluzorno je očekivati da ćete s minimalnom uplatom imati visoku mirovinu'', rekli su za Bljesak.info iz ovog zavoda, dodajući kako postoje i veći problemi od onih koji su prijavljeni na minimalac, a to su oni koji nikako nisu prijavljeni i rade 'na crno', kao i oni koji rade, prijavljeni su, a doprinosi im se ne uplaćuju. A broj, i jednih i drugih, nije mali.

Udrga umirovljenika Neretva tvrdi kako se snalaze na sve moguće načne, te da ne primaju nikakvu pomoć.

''Nemamo nikakvu pomoć, a ako je dobijemo ona je minimalna. Financiramo se iz naših članarina koja mjesečno iznosi samo jednu konvertibilnu marku, to je po članu 12 KM godišnje. Pokušavamo ući u gradski proračun no to nam ne ide, a ipak nije mala brojka umirovljenika koji su učlanjeni u našu udrugu'', rekao nam je Primorac, ističući kako im je svaka pomoć dobro došla.

Umirovljenici podrška sami sebi

S obzirom na situaciju i financije članovi Udruge umirovljenika Neretva na sve moguće načine trude se podržati jedni druge, tako u ovoj udruži članovi mogu potražiti pravnu pomoć, psihološku, koju provode kroz zajednička druženja i riječi podrške, izlete te sportska natjecanja prilagođena njihovoj dobi. A najugroženiji umirovljenici dobivaju i novčanu podršku s obzirom na mogućnosti udruge.

''Na izlete idemo u poznate destinacije u Hrvatskoj, a imamo potpisane i ugovore s umirovljeničkim udrugama u Osjeku, Kninu i Puli, gdje odlazimo na sportska natjecanja i druženja prilagođena našoj dobnoj skupini'', dodao je Tomo.

''Posljednjih pet godina u BiH nisu povećavane mirovine, a prema odluci vlasti u FBiH nije predviđeno ni povećanje mirovina u sljedeće dvije godine. S druge strane, zanimljivo zvuči da su umirovljenici najredovitije platiše taksi'', rekao je predsjednik Saveza udruženja umirovljenika Federacije BiH Omer Omerefendić.

Postoje brojni prijedlozi za poboljšanje stanja umirovljenika, no ništa se neće dogoditi preko noći.

''Postoje različiti prijedlozi poboljšanja stanja umirovljenika, jedan od njih je reforma mirovinskog sustava, koja bi podrazumijevala određene izmjene zakona, a u cilju poboljšanja položaja umirovljneika i prije svega njihovih mirovina. Postoji više segmenta u spomenutoj reformi koji bi trebali dovesti do spomenutg poboljšanja. No, ništa se neće dogoditi preko noći, a ni sama reforma, za koju su nadležni parlamenti i Vlada, neće se dogoditi na brzinu'', rekao je Kvesić nadodajući da mimo toga valja istaknuti da bez povećanja broja zaposlenih ne treba očekivati nikave ozbiljne pomake u bilo kojem segmentu, pa tako ni u oblasti prava iz mirovinsko invalidskog osiguranja.

Ključ svega - nova radna mjesta

''Ključ svega je otvaranje novih radnih mjesta, redovita isplata plaća i doprinosa, da bi se poboljšalo stanje unutar samog zavoda, iz čega slijedi i povećanje mirovina'', dodao je.

Prema finacijskom planu Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje umirovljenicima će stanje i dalje ostati tmurno, jer po planu za 2014. nije predviđeno novo povećanje mirovina.

Zavod za MIO podsjeća kako su na početku godine povećali mirovine za oko pet posto.

''Sadašnji priliv sredstava iz doprinosa, a koja su osnovni kriteriji da se uopće razmišlja o povećanju, nije takav da možemo doskora najvaiti neko povećanje. Ukoliko se u nekom doglednom razdoblju poveća priliv sredstava iz doprinosa mi ćemo biti sretni realizirati novo povećanje mirovina'', rekao je Kvesić.

Tražili povećanje, dobili obećanje

Podsjećamo, umirovjenici iz FBiH su u kolovozu zatražili od premijera Nermina Nikšića i federalne Vlade hitno povećanje mirovina za pet posto zbog izuzetno teškog materijalnog položaja.

Uz ovaj zahtjev, umirovljenici traže i efikasnije zapošljavanje radnika, te agresivniju borbu protiv rada na crno, koji su, kako je ranije navedeno, jedan od glavnih problema ovakvog stanja.

"Naša populacija sada živi teže nego prije pet godina. Zona siromaštva je povećana sa 75 na 80 posto. Zahtijevamo i da se mirovine isplaćuju u što kraćem roku", rekao je predsjednik Skupštine Udruženja penzionera FBiH Omer Omerefendić.

Nermin Nikšić je na zahtjeve umirovljenika odgovorio kako trenutno nema uvjeta za povećanje mirovina, ali onog trenutka kada se uvjeti steknu Vlada će reagirati.

''Predstavnici Federalne vlade, Zavoda mirovinsko-invalidskog osiguranja (MIO) i umirovljeničkih udruženja pratit će mjesečni priliv novca u mirovinski fond i čim se steknu uvjeti, bit će predloženo povećanje mirovina u Federaciji'', rekao je ranije za medije Nikšić.