2049.

I Kosovo je ispred nas: BiH ima najsporiji rast u čitavoj regiji jugoistočne Europe!

Gospodarstvo / Flash | 24. 08. 2014. u 10:56 Z.S.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Unatoč pozitivnim predviđanjima, kako naših vlasti, tako i međunarodnih financijskih institucija, ekonomija Bosne i Hercegovine ima najsporiji rast u čitavoj regiji jugoistočne Europe. Ni Kosovo, koje još nije priznata država – članica Ujedinjenih naroda, ne može nam više biti utjeha. Štoviše, kosovska ekonomija ima najbrži rast!

Sudeći po ovim podacima koje je objavila Svjetska banka, kad uzmemo u obzir očekivane stope rasta, procjenjuje se kako će BiH trebati jedan prosječan radni vijek čovjeka, odnosno 35 godina, kako bi dostigla prosječnu razvijenost zemlje članice Europske unije. Prosječnu jer je prema podacima s ovog popisa Luksemburg s visinom BDP-a od 111.162 dolara po glavi stanovnika najrazvijenija zemlja u Europi pa će i jednoj Njemačkoj ili Francuskoj trebati vremena da ju stignu.

I dok se europska i svjetska ekonomija i tržišta ubrzano mijenjaju, BiH ne da ne ide ukorak s njima, već iz godine u godinu samo zaostaje. Doduše, mogu se čuti pohvale naših vlasti kako je BDP po stanovniku narastao na 4656 dolara s 4396 dolara godinu ranije, no to još nije ni približno dovoljno za oporavak ekonomije i podizanje standarda građana.

BiH je na najgoroj, 91. poziciji od zemalja regije. Hrvatska se nalazi na 46. mjestu, Crna Gora na 71., dok je Srbija na 79. mjestu od ukupno 215 država i upravnih regija iz cijelog svijeta koje se nalaze na popisu ovog izvješća.

BiH je najveći BDP imala 2011. godine i tad je iznosio 4754 dolara po stanovniku ili gotovo kao uoči početka rata. No i te “uspješne” godine je BDP naše zemlje bio ispod 50 posto prosjeka EU-a.

U svijetu danas imamo 119, a samo u SAD-u 36 kompanija, čija je godišnja vrijednost prodaje viša od godišnje vrijednosti prodaje svih kompanija, svih grana i svih djelatnosti naše zemlje. I to govori o zaostalosti i nerazvijenosti BiH. Izvješće za ovu godinu bit će još gore, a od nekakvog rasta BDP-a vjerojatno neće biti ništa. Štete od svibanjskih poplava u BiH procjenjuju se na gotovo 20 posto BDP-a.

Svi se slažu kako u BiH imamo nepovoljno tržište rada i nekonkurentne, nedovoljno stručne radnike, teško ozračje za ulagače, sve manju osobnu potrošnju, da se stalno produbljuje dužničko ropstvo, da imamo nepovoljnu industrijsku strukturu, visoku javnu potrošnju i golemu javnu upravu, da je politički položaj BiH, odnosno njezina budućnost u EU-u, nesiguran u bliskoj budućnosti, a sav taj rizik djeluje i na zainteresiranost eventualnih stranih i domaćih ulagača.

Uz to sve, malo i nezanimljivo tržište BiH, s ovolikim brojem siromašnih stanovnika ulagače dodatno odbija zbog čega ekonomija propada i zaostaje za regijom i Europom. I dok se sve stranke slažu kako je potreban “sveobuhvatan pristup”, zbog kratkih, četverogodišnjih mandata poseže se za djelomičnim “reformama” koje se pak prikazuju kao “dovoljne za pokretanje ekonomije”.

Istinabog, BiH je imala visok gubitak zbog rata devedesetih godina prošlog stoljeća, no jedan od glavnih krivaca je i tranzicija ekonomije, odnosno gotovo po pravilu neuspjela privatizacija. I dok se sve stranke slažu kako je potreban “sveobuhvatan pristup”, zbog kratkih, četverogodišnjih mandata poseže se za djelomičnim “reformama” koje se pak prikazuju kao dovoljne za pokretanje ekonomije.

Isprike se traže i u “sivoj” ekonomiji, posebno u građevinarstvu, trgovini i uslugama, koja jednostavno cvjeta u BiH, pa se čak spominje kako je BDP viši kad se i ovaj “sektor” uvrsti. No, čak i s tim brojkama ne dostižemo ni 50 posto prosječnog BDP-a Europske unije.

Kopirati
Drag cursor here to close