Hrvatska nije ovisna o ruskom plinu, a njena opskrba nije ugrožena

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Hrvatska nije ovisna o ruskom plinu i opskrba hrvatskih građana i industrije nije ugrožena zbog ruskih prijetnji da bi mogla biti ugrožena opskrba Europe ne riješi li se pitanje duga Ukrajine za plin, smatraju u resornom Ministarstva gospodarstva i plinski stručnjaci.

"Hrvatska je u regiji najmanje ugrožena zemlja s energetskom opskrbom. Naši građani i industrija sigurno srednjoročno nemaju problem s opskrbom plina i potrudit ćemo se da tako trajno ostane", izjavio je danas ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak.

Dodaje da se zato i rade projekti vezani uz istraživanje i eksploataciju ugljikovodika u Jadranu, kao i potiče izgradnja LNG terminala. Radimo to kako bi osigurali ne samo opskrbu naših građana i industrije, nego i regionalno, a time bi pomogli i zemljama koje su puno više ovisne o ruskom plinu nego Hrvatska s novim izvorima i dobavnim pravcima, kazao je Vrdoljak.

Ruski predsjednik Vladimir Putin u četvrtak je poslao pismo europskim čelnicima zaprijetivši obustavom dostave plina Ukrajini ako ona ne plati svoje goleme dugove, čime bi se ugrozila distribucija plina europskim zemljama.

Pismo je upućeno čelnicima 18 europskih zemalja, među njima i hrvatskom premijeru Zoranu Milanoviću. Iz hrvatske vlade su poručili da će premijer Milanović pažljivo proučiti pismo i odgovoriti ruskom predsjedniku.

Predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin Miljenko Šunić ne vjeruje da će doći do obustave ruskog plina Europi.

"Ne vjerujem u to. Rusija gradi i sjeverni i južni tok, ulaže u to velike novce, živi od toga i teško da bi poljuljala Europljane da se okrenu drugim izvorima", kaže Šunić.

Hrvatska, mišljenja je, ne bi ni u tom slučaju imala problema.

"Hrvatska nema problema, jer malo ili skoro ništa plina ne uvozi iz Rusije. Osim toga, do iduće zime možemo se pripremiti", ističe Šunić.

Hrvatska godišnje troši nešto manje od tri milijarde prostornih metara plina (oko 2,8-2,9 milijardi kubika), od čega oko 60-65 posto potreba zadovoljava iz domaćih izvora, a ostatak, oko milijardu prostornih metara, se uvozi.

Najveći hrvatski potrošači su Petrokemija i HEP, na koje otpada gotovo polovica godišnje potrošnje, dok kućanstva godišnje troše oko 700-800 milijuna prostornih metara plina.

Glavni je igrač na hrvatskom plinskom tržištu Ina i njena tvrtka Prirodni plin. No, Prirodni plin već neko vrijeme nije jedini dobavljač plina, a neke procjene govore da su drugi igrači uzeli 15-20 posto tržišta.

Ina, odnosno Prirodni plin, trenutno, uz domaće izvore, plin nabavlja putem kratkoročnih ugovora.

Naime, nakon što je Ini krajem 2010. godine prestao vrijediti višegodišnji ugovor s ruskim Gazpromom o uvozu ruskog plina, tvrtka Prirodni plin je krajem te godine prvi put išla na pozivni natječaj za dobavu plina te je na tom natječaju bio izabran talijanski ENI.

S ENI-jem je krajem 2010. sklopljen trogodišnji ugovor za dobavu prirodnog plina (s godišnjim količinama od oko 750 milijuna prostornih metara). Taj je ugovor istekao krajem prošle godine i tada su iz Ine objavili da neće sklapati nove dugoročne sporazume o dobavi već će se okrenuti domaćim izvorima plina i kratkoročnim ugovorima.

Hrvatska je Vlada krajem siječnja ove godine donijela nekoliko odluka kojima je opskrbu distributera koji plin plasiraju domaćinstvima, od 1. travnja ove pa u iduće tri godine, s Prirodnog plina prebacila na Hrvatsku elektroprivedu (HEP) kao opskrbljivača na veleprodajnom tržištu.

Vlada je tada donijela i odluke po kojima je Ina, kao proizvođač prirodnog plina, obvezna HEP-u kao opskrbljivaču na veleprodajnom tržištu plina godišnje prodavati 5,8 milijuna MWh (od 1. travnja do 31. ožujka svake godine) s odstupanjem od plus/minus 10 posto, a regulirana je i cijene po kojima je Ina dužna plin proizveden na području Hrvatske prodavati HEP-u, kao i cijena po kojoj je HEP dužan prodavati plin opskrbljivačima u javnoj usluzi opskrbe plinom kućanstava.