Hoće li Federacija natjerati Hrvatsku da plaća vodu iz Buškog jezera?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Iako su se određene stvari oko problematike korištenja hidropotencijala Buškog jezera pomakle s mrtve točke, konačnog rješenja još uvijek nema. Naime, vodu iz Buškog jezera koristi susjedna Hrvatska, odnosno Hrvatska elektroprivreda, koja na račun toga, prema nekim procjenama bh. stručnjaka, na godišnjoj razini zaradi i do 70 milijuna maraka, a na ime naknade općinama Tomislavgrad i Livno uplati tri milijuna marka.

Upravo zbog toga već godinama traje borba da se ovakva situacija promijeni, a Krunoslav Vrdoljak, izaslanik u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, uputio je četiri upita i inzistirao je da se ovo pitanje stavi u top prioritet.

''Na federalnoj razini imenovano je povjerenstvo koje je trebalo napraviti prednacrt novog zakona, po kojem bi naknada za korištenje hidropotencijala Buškog jezera bila i do 30 milijuna maraka, ali je prije nekoliko dana taj zakon povučen'', istaknuo je za Dnevni list Vrdoljak.

Kaže kako je to učinjeno zbog činjenice da termoelektrane sada traže naknadu po osnovi zagađenja, pa dok se to ne riješi, sve je stavljeno ad acta.

''Kada je u pitanju državna razina, Buško jezero je ušlo u skupinu neriješenih pitanja dviu država, jer je prije pet-šest mjeseci Ministarstvo vanjskih poslova BiH po prvi put uknjižilo ovo pitanje kao jedno od onih koje je potrebno rješavati međudržavnim aktom ili dogovorom'', kazao je Vrdoljak.

Nadalje, on pojašnjava kako će, kada i ukoliko Federacija BiH usvoji novi zakon, HEP biti dužan postupati po istom i općinama Tomislavgrad i Livno uplaćivati naknadu po novom zakonu, koja je, prema njegovim riječima, pravedna.

''Trenutačno imamo situaciju da je Buško jezero po zapremini ravno svim ostalim deset hidroakumulacijama na području FBiH, a po površini koju zauzima je za 35 posto veće nego sve ostale hidroakumulacije zajedno. Zbog toga bi trebalo barem 10 do 15 posto imati veću naknadu nego sva ostala jezera zajedno, a mi smo trenutačno u situaciji da sve ostale općine gdje se nalaze hidroakumulacije godišnje prime oko 29 milijuna maraka, a općine Tomislavgrad i Livno tek tri milijuna maraka'', pojašnjava Vrdoljak.

Koliko bi navedeni novac značio lokalnoj zajednici, on ilustrira činjenicom da se radi o sredstvima većima nego su proračuni Tomislavgrada i Livna. Uz to, smatra kako je krajnje vrijeme da se napokon riješi ovo pitanje jer bi navedeni novac u vremenu teške financijske krize uvelike doprinio razvoju navedenih općina.

''Već dugo vremena inzistiram da se ovo pitanje riješi i nadam se kako će uskoro to napokon i biti regulirano na pravedniji način za našu zemlju'', rekao je Vrdoljak.