Odraz društva

Fasade su lice grada, a u Mostaru je za njih malo koga briga

Gospodarstvo / Flash | 16. 04. 2014. u 11:25 A.J.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Na našim fasadama je vidljivo samo sljedeće - baš me briga što je red i kako je drugima. Daj ti meni i sada, pa neka se sve sruši!'' rekla je u razgovoru za Bljesak.info doc. dr. Maja Popovac, s Građevinskog fakulteta Univerziteta Džemala Bijedić, dodavši da su mostarske fasade postale demonstracija sile i moći, nekada revolta i nemoći, a najčešće odraz jedne duboke nekulture, nas kao društva u cjelini. 

Pročelja zgrada u našem gradu nisu ni blizu onakvih kakve bi trebale biti, na skoro svakoj zgradi se može naći stan koji nije uradio fasadu, dok ostali jesu, ili obrnuto. 

''Postali smo potpuno neosjetljivi na stvari koje su nekada bile nepisano pravilo. Kada živiš u gradu prilagodi se onome što tu već postoji, bilo da si se tu rodio ili si došao tek jučer''

Fasade su lice grada te pokazuju koliko smo uspješno kao društvo prolazili kroz vrijeme - njihova raznolikost, a opet sklad, su najbolji pokazatelj kulture jednog grada.

Grad boli

''Na fasadama se vidi 'stara slava', dobra i loša vremena, usponi i padovi, ratovi i blagostanja. Na žalost, Mostar je jedan od onih gradova koji upravo preko fasada izražava duboku krizu gradskog, tradicionalnog i kulturnog. Sve boljke ovog društva upravo su se ocrtale na tom licu. Kao što iskusan stari liječnik može donekle pogoditi našu dijagnozu pukim pogledom na naše lice ili držanje - tako i vješt poznavatelj društvenih kretanja s malim predznanjem razvoja arhitekture specifične lokacije, može točno vidjeti što jedan grad 'boli''', rekla je Popovac.

Smatra kako smo postali potpuno neosjetljivi na stvari koje su nekada bile nepisano pravilo: Kada živiš u gradu prilagodi se onome što tu već postoji, bilo da si se tu rodio ili si došao tek jučer.

''Naš grad bi se u čas oka mogao 'srediti' represivnim mjerama. Kada bi za to bilo volje i kada bi se korupcija, nepotizam i osobni interesi suzbili na minimum, a kada bi struka preuzela kormilo.''

''Recimo, naše mansarde. One se u pravilu 'svađaju' s ostatkom zgrade, balkoni izgledaju kao 'babini zubi' (često pokazuju imovno ili duševno stanje vlasnika), čak je i novi pozitivni novi trend 'utopljavanja' fasada donio dodatno šarenilo'', rekla je Popovac.

Mostar je, smatra ova arhitektica, bio jedan od najljepših gradova na svijetu, divili su mu se i stručnjaci i laici, a imao je dušu.

''Ovaj grad je nekada svojom ljepotom izvlačio ono najbolje iz ljudi, kako iz domicilnih tako i iz onih koji su tu u posjeti. Svi su se u njemu ponašali kao Mostarci. Danas on nije ni blijeda sjena onog prijašnjeg sjaja, iako nas iz svakog kuta pozdravljaju friške, moderne fasade i 'velelepni' objekti. Nekada ste ovaj grad pridošlicama pokazivali s ponosom, a danas bi najradije plahtom prekrili pojedine dijelove grada, jer se stidite života u 21. stoljeću na pepelu prijašnjeg Mostara'', navodi Popovac.

Nedostatak stručnog kadra

Razlog trenutnom 'ruglu' fasada je, po njezinu mišljenju, nedostatak detaljnih urbanističkih projekata i obrnut način pribavljanja urbanističkih suglasnosti koji se dobivaju po već poznatim "po babu i po stričevima" kriterijima.

''U čitavoj ovoj priči ne mogu ne spomenuti nedostatak stručnog kadra. Vjerovali ili ne - urbanizam je možda i najvažnija sporedna stvar u razvijenim kulturama. Urbanizam od vas doslovno pravi otvorene i normalne ljude ili zatvorene, preplašene stanovnike gheta. U formiranju kvalitetnog prostora, osim arhitekata urbanista, koji nisu samo tako učili velike škole, sudjeluju i sociolozi, klimatolozi, geolozi, ekonomisti, pravnici i čitav niz različitih specijalnosti. Čak što više, moderni urbanizam se temelji na iskustvima, stavovima i potrebama korisnika prostora '', nadodala je.

Ističe, kako društva razvijenih civilizacija aktivno sudjeluju u oblikovanju svog životnog prostora, ne gledajući na svoje sitne interese, već na to da njihova zgrada, ulica, naselje, grad, regija, bude što bolja, razvijenija i održivija.

Obnova fasade jeste veliko ulaganje, ali upravo ta fasada znači dugoročnu uštedu na energiji za grijanje i hlađenje.

Struka treba preuzeti kormilo

''Naš grad bi se u čas oka mogao 'srediti' represivnim mjerama kada bi za to bilo volje i kada bi se korupcija, nepotizam i osobni interesi suzbili na minimum, a kada bi struka preuzela kormilo. Naravno kako u nas stvari stoje, ovo je malo vjerojatno. Previše toga bi se zatalasalo, ali rezultat bi bio neprocjenjiv i veoma brz. Vjerojatnije je da će se, po svemu sudeći, ne baš tako brzo, ali ipak dogoditi nešto drugo'', rekla je Popovac.

Obnova fasade jeste veliko ulaganje, ali upravo ta fasada znači dugoročnu uštedu na energiji za grijanje i hlađenje, smatra ona.

''Kritična masa pozitivnih ljudi koji su krenuli u bolje sutra i koje ništa ne može zaustaviti će napraviti bolje društvo i ljepši grad za svoju djecu. Jer ipak je to najvrjednije što im mogu ostaviti. Ako nastavimo ovom stranputicom, budite sigurni, čak i najljepša nekretnina u ružnom i nesređenom gradu neće vrijediti ništa'', mišljenja je Popovac.

No, fasade nisu samo važne za izgled grada, te cjelokupni dojam, već su i vrlo korisna investicija.

Energetska efikasnost fasada

Obnova fasade jeste veliko ulaganje, ali upravo ta fasada znači dugoročnu uštedu na energiji za grijanje i hlađenje. A to je i jedan od načina za smanjenje i zagađenje okoliša tj. smanjilo bi ispuštanje ugljikovog dioksida u prirodni okoliš.

Predsjednik Udruge za zaštitu potrošača 'FUTURA' Marin Bago, objasnio je za Bljesak.info kako je obnova fasada vrlo značajna, prvenstveno radi energetske efikasnosti.

''Najviše energije se gubi kroz fasadu. Izuzetno je važno pravilno dimenzionirati i postaviti toplinsku izolaciju na svim vanjskim zidovima zgrade i površinama uz negrijane prostore'', rekao je Bago.

Pravilnim postavljanjem postižu se iznimno velike uštede, smanjenje temperaturnih oscilacija, efikasnije održavanje temperature u prostoru, sporiji prolazak toplina kroz zidove tijekom ljeta i zadržavanje svježine, sprječavanje naglog hlađenja i stvaranje kondenzata.

''Fasadama se sačuva oko 40 posto energije. Energetskom učinkovitosti fasada se mogu postići velike uštede'', nadodao je.

Mostar nema odredbi

Susjedna Republika Hrvatska početkom ove godine uvela je Zakon o fasadama koji vlasnicima objekata nameće obvezu uređenja fasade i okoliša u razdoblju od pet godina za obiteljske kuće i do deset godina za složene građevine. Ako se ti rokovi prekorače, otvorena je mogućnost kazne od velike mjesečne novčane kazne. No, u Bosni i Hercegovini, takvo što još uvijek nije na vidiku.

Lejla Ćatić, šefica Službe za urbanističko planiranje u Odjelu za urbanizam i građenje grada Mostara, kazala je za Bljesak.info da u gradu Mostaru, ali i našoj županiji, za sada ne postoji odredba o izradi jednobraznih fasada.

''Odredba o izradi fasada ne postoji, a za sada nema naznaka da će se uskoro raditi na takvoj odredbi'', rekla je Ćatić.

To, kako kaže Ćatić, znači da nema ni sankcija ili kažnjavanja za one koji naprave fasadu koja nije u skladu s ostatkom zgrade.

Kopirati
Drag cursor here to close