Ekonomski oporavak

EU najugroženijim ekonomijama olakšava pristup razvojnim fondovima

Vijesti / BiH-EU | 01. 08. 2011. u 22:18 A.M.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Europska unija je danas priopćila kao planira za svojih šest najugroženijih ekonomija olakšati pristup milijardama eura u fondovima za razvoj tako što će smanjiti količinu novca s kojim one moraju sudjelovati u projektima.

Planom je predviđeno da sudjelovanje EU u financiranju infrastrukturnih i obrazovnih projekata poraste na do 95 posto za Grčku, Irsku, Portugal, Rumuniju, Letoniju i Mađarsku, prenijela je američka novinska agencija AP.

Članice EU tradicionalno moraju pokrivati između 15 i 50 posto tih troškova, a ti zahtjevi sprječavaju slabe ekonomije da koriste razvojne fondove koji su za njih izdvojeni.

"Ne možemo tražiti smanjenje budžetskih izdataka i istovremeno sufinanciranje projekata EU", izjavio je komesar EU za regionalnu politiku Johanes Han.

 Novi prijedlozi ne predviđaju povećanje ukupne sume novca koje će te zemlje dobivati od EU, već trebaju osigurati da manji broj projekata koji potiču razvoj bude stvarno pokrenut.

Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso ocijenio je ove prijedloge kao "neki vid 'Marshalovog plana' za ekonomski oporavak", namijenjen "poticanju prosperiteta i konkurentnosti".

Svih šest članica na koje se odnose prijedlozi moralo je posljednjih godina tražiti vanredne zajmove jer su investitori bili zabrinuti za njihovu financijsku stabilnost, mada se Mađarska u međuvremenu uspjela vratiti na tržišta novca.

Programi za spašavanje Grčke, Irske i Portugala su zahtijevali ogromna kresanja budžetskih izdataka i veće ekonomske reforme koji su dodatno umanjili ekonomski rast tih zemalja.

Šest zemalja će povećanjem nivoa sufinanciranja na 95 posto dobiti dodatnih 2,9 milijardi eura (četiri milijarde dolara) fondova EU koji će biti povučeni iz ukupnog fonda od 91 milijardu eura do kraja 2013, pokazali su podaci EK. Do sada je iz ukupnog fonda bilo isplaćeno samo oko 23 milijarde eura.

Sufinanciranje, međutim, nije bilo glavna prepreka za pristup fondovima EU budući da su mnoge članice imale teškoće u dokazivanju da se projektima dobro upravlja i da će oni stvarno potaknuti ekonomski rast.

Članice EU i Europski parlament još treba odobriti te prijedloge Komisije koji bi mogli naići na izvjesno protivljenje siromašnijih članica kao što su Bugarska ili baltičke zemlje, koje se suočavaju sa sličnim izazovima u pristupu razvojnim fondovima, ali su uspjele prebroditi financijsku krizu bez inozemne pomoći.

 

Kopirati
Drag cursor here to close