Udaranje po džepu

Država od gospodarstva uzme milijardu KM, a ne vrati ništa

Gospodarstvo / Flash | 22. 01. 2015. u 12:17 R.I.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Centri civilnih inicijativa (CCI) procjenjuju da u BiH ima oko 400 parafiskalnih nameta na svim razinama vlasti koji opterećuju gospodarstvo, a samim tim i usporavaju ekonomski rast, otvaranje novih radnih mjesta i priliv investicija.

Projekt-menadžer CCI-a Adis Arapović na konferenciji za novinare u Sarajevu je kazao kako se od gospodarstva u BiH godišnje naplati između 500 milijuna i milijardu KM po osnovu parafiskalnih nameta, a da se zauzvrat od države dobije malo ili ništa.

''Uz manje razlike po entitetima, opterećenje poslodavaca i rada iznosi oko 70 posto, tako da poslodavac na svaku isplaćenu jednu marku radniku, državi mora platiti 70 pfeninga. Ukoliko na to dodamo i parafiskalne namete, uz manje razlike među entitetima, županijama i općinama, poslodavac mora platiti i do 90 pfeninga na isplaćenu jednu marku. To za posljedicu ima da poslodavac plaća mnogo, a radnik prima malo'', kazao je Arapović.

Da bi poslovali u okvirima propisa, firme se moraju pridržavati oko 20 zakona vezanih za fiskalna i parafiskalna davanja, te više od 30 zakona koji propisuju kaznene odredbe. Tijekom godine su u obvezi na razne adrese predati oko 150 različitih prijava i obrazaca.

CCI je u suradnji s udruženjima poslodavaca FBiH i RS-a proveo anketiranje nekoliko stotina privrednih subjekata i pokušao odgovoriti na pitanje koji parafiskalni nameti najviše opterećuju poslovanje firmi u BiH. Rezultati pokazuju da su među njima: članarina turističkoj zajednici, naknada za općekorisnu funkciju šuma, opća vodna naknada, notarska ovjera akata i drugo.

Arapović je istaknuo kako ne postoji precizan registar parafiskalnih nameta po razinama vlasti u BiH, te da se on treba uspostaviti, kao i da treba donijeti moratorij na nove parafiskalne namete.

''Od novih vlada i parlamenata očekujemo da u vrh prioriteta svoje ekonomske, pa i socijalne politike uvrste redukciju i racionalizaciju parafiskalnih nameta'', istaknuo je Arapović.

Podsjećamo, portal Bljesak.info pisao je o ovom problemu. BiH je 2014. godinu završila na samom začelju Europe i na 84. mjestu Forbesove liste po uvjetima za poslovanje te na 118. mjestu kada su u pitanju porezna opterećenja poslodavcima.

Zaključak je jednostavan: Nezasitna država potiče rad na crno.

Kopirati
Drag cursor here to close