BiH će dobiti nekretnine vrijedne 14 milijuna dolara

Tekst članka se nastavlja ispod banera

BiH bi na osnovu Sporazuma o pitanjima sukcesije bivše SFRJ u raspodjeli preostale 51 nekretnine iz diplomatsko-konzularne (DKP) mreže trebala dobiti imovinu vrijednu 14 milijuna dolara, piše Glas Srpske.

Nakon više od tri godine pauze predstavnici bivših jugoslovenskih republika do lipnja bi trebalo ponovo da se okupe za istim stolom kako bi se dogovorili o podjeli 51 preostale diplomatske nekretnine širom svijeta, vrijedne više od 110 milijuna dolara.

U Ministarstvu inozemnih poslova BiH rekli su da Makedonija treba zakazati termin sljedećeg sastanka Zajedničke komisije za raspodjelu diplomatsko-konzularne imovine bivše SFRJ. Nije izvjesno da li će sva imovina biti podijeljena na tom sastanku, jer je riječ o dugotrajnom procesu.

Želje

Kako je za ''Glas Srpske'' objasnio pomoćnik ministra financija i trezora BiH Zenit Kelić, do sada je BiH na ime sukcesije nekretnina DKP-ova bivše SFRJ dobila 26,3 milijuna dolara, a na svoj konto treba inkasirati još 13,7 milijuna.

Ističe da su među najatraktivnijim i najvrjednijim objektima koji još nisu podijeljeni veleposlanstvima u Moskvi (15,4 milijuna dolara), New Delhi (4,4 milijuna), Braziliji (četiri milijuna), Sofiji (1,9 milijuna) i Buenos Airesu (1,7 milijuna dolara).

''BiH je za sada iskazala zahtjev za veleposlanstvu u Buenos Airesu'', kaže Kelić.
Pojašnjava da je osnova za proporcionalnu raspodjelu diplomatsko-konzularne imovine bivše SFRJ izvještaj koji je uradila neovisna revizorska kuća “KPMG PEAT MARWICK”, čiji je nalaz u Sporazumu o pitanjima sukcesije prihvatilo svih pet zemalja sljedbenica.

''DKP imovina bivše SFRJ grupirana je prema geografskim regijama i bit će raspodijeljena tako da odražava što je moguće bliži omjer vrijednosti raspodjele za svaku državu'', rekao je Kelić. Precizirao je da geografska regija zemalja OECD-a broji 67 nekretnina ukupne vrijednosti 201 milijun dolara, od čega BiH pripada 30,15 milijuna, a već joj je dodijeljena imovina vrijedna 24,08 milijuna dolara ili 79,87 posto.

''Ostatak Europe broji šest nekretnina ukupne vrijednosti 20,9 milijuna dolara, od čega BiH pripada 3,135 milijuna dolara, a za sada tu nije preuzela ništa'', rekao je Kelić.

Ističe da u regiji Latinska Amerika i Karibi postoji 13 nekretnina bivše SFRJ vrijednosti 11,4 milijuna dolara, od čega BiH pripada 1,71 milijun, a koje također tek treba dobiti.

Dodaje da BiH još nije dobila ni nekretnine u Aziji. Tu je sedam nekretnina ukupne vrijednosti 9,1 milijun, od čega BiH pripada 1,36 milijuna dolara.

''U Sjevernoj Africi je šest nekretnina vrijednosti 4,7 milijuna dolara, od čega 0,75 milijuna dolara pripada BiH. Do sada je BiH dobila imovinu vrijednu 0,63 milijuna dolara ili 89,36 posto. U Africi, južno od Sahare postoje 24 nekretnine ukupne vrijednosti 19,3 milijuna dolara, od čega BiH pripada 2,89 milijuna. BiH je već pripalo 1,6 milijuna ili 55,27 posto'', precizira Kelić.

Imovina

Među objektima koji su do sada pripali BiH su rezidencija u Austriji, stan u Italiji, objekt veleposlanstva u Kanadi, rezidencija u Mađarskoj, objekt veleposlanstva u Norveškoj te kuća u Americi. BiH je dobila i veleposlanstva u Španjolskoj, Turskoj i Velikoj Britaniji.

''BiH je u 2012. dobila veleposlanstvo u Najrobiju koja je vrijedno 1,6 milijuna dolara. Zgrada veleposlanstva u Alžiru vrijednosti 0,6 milijuna dolara dodijeljena je u jednakim dijelovima Hrvatskoj i BiH u svrhu zajedničke prodaje ili u druge svrhe u skladu sa bilateralnim sporazumom dviju država'', kaže Kelić.

Naglasio je da je većina objekata danas u lošem stanju zbog proteka vremena i nemogućnosti ulaganja u njih.

''Tako je procijenjeno da su objekti koje je BiH dobila u Oslu i Ottawi prihvatljivi za rad nakon određenih ulaganja, dok su objekti u Budimpešti i Madridu komisijski preuzeti i neuseljivi. Uknjižba objekata u Beču i Milanu je otežana, u Austriji zbog problema sa reciprocitetom, a u Italiji zbog spora sa nasljednikom stana'', konstatira Kelić.

Ističe da je činjenica da je raspodjela preostale DKP imovine u zastoju, jer se u protekle tri godine nisu sastajali odbori za raspodjelu ove imovine.

''BiH je sa Srbijom imala aktivnosti u vezi sa razgraničenjem objekta i zemljišta u Ankari u Turskoj, kao i aktivnosti u vezi sa eventualnim ustupanjem i zamjenom DKP imovine u Turskoj i Beogradu. BiH ima obavezu i da u što skorije vrijeme imenuje svog ovlaštenog pregovarača u Odbor za Aneks B kako bi proces mogao ponovo da se intenzivira'', napominje Kelić.

Dosadašnji pregovarač BiH bio je bivši ministar inozemnih poslova Zlatko Lagumdžija, piše Glas Srpske.

''Ministarstvo inozemnih poslova očekuje da Vijeće ministara uskoro imenuje novog predstavnika u Komisiji'', rekao je načelnik ureda za odnose sa javnošću u Ministarstvu inozemnih poslova Nebojša Regoje.