BiH 300 puta više zadužena nego što je dozvoljeno: Može propasti, ali ne može bankrotirati!

Tekst članka se nastavlja ispod banera

- BiH se nalazi u veoma teškoj ekonomskoj situaciji prvenstveno s aspekta njene zaduženosti i približava se pragu gdje će iznos ukupnog duga na nivou države vrlo brzo, možda iduće godine, dostići ukupan BDP - kazao je u razgovoru za Agenciju Fena ekonomski analitičar i direktor Instituta za edukaciju (ECOS) Vanjskotrgovinske komore BiH (VTKBiH) Duljko Hasić.

Po njegovima riječima, vlasti BiH se zadužuju po vlastitom nahođenju bez posebne strategije zaduživanja, odobravanja, usmjeravanja sredstava s jasnim ciljem gdje bi ona odlazila. Umjesto toga, kaže Hasić, ''iz perioda u period rade se rebalansi i ide se u zaduživanje.“

- Zaista je nedopustivo da tijekom samo jedne godine entitetske vlade prodaju bankama stotine milijuna trezorskih zapisa obveznica i tako ostvaruju enormne profite za kratko vrijeme i tako premošćavaju svoje deficite u proračunima - smatra Hasić.

Podsjetio je da je u Hrvatskoj pokrenuta procedura osobnog bankrota, što je i pravilo u zemljama Europske unije (EU), tako da ne samo da države i institucije mogu bankrotirati, već i građani. S tim u vezi, kaže, postavljeno je pitanje visokim dužnosnicima da li BiH može bankrotirati, a odgovori su bili ''nevjerojatni i interesantni.“

- Jedan od najviših dužnosnika s državnog nivoa izjavio je da 'BiH može propasti, ali ne može bankrotirati'. To pokazuje potpunu neodgovornost. Napravljen je takav model da nema odgovornosti u vezi sa zaduživanjem i dužničkim ropstvom u koje je dovedena BiH - mišljenja je Hasić.

S druge strane, kaže on, od ljudi iz Parlamentarne skupštine BiH koji su zaduženi za zakonitosti i implementaciju zakonodavne regulative, došla je informacija da „BiH nema model za bankrotiranje“, što je, smatra Hasić, nevjerojatna konstatacija.

- Zaduženje je toliko da će u narednom vremenu svako novorođenče biti zaduženo po nekoliko tisuća KM. Svi ovi dugovi su veliko opterećenje za BiH, i oni su prvenstveno išli u potrošne svrhe tj. punjenje proračuna. Malo ili gotovo ništa, išlo je u proizvodne svrhe razvojnog tipa kako bi se ostvarila vrijednost, a iz te vrijednosti stvorila mogućnost punjenja proračuna - istaknuo je Hasić.

Po njegovom mišljenju BiH je uzimala izuzetno nepovoljne kredite, prvenstveno iz izvora Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), i to sredstva namijenjena zemljama koje se nalaze u krizi i koje imaju potpuno nestabilnu ekonomiju. Druge izvore BiH nije ni koristila, kaže Hasić, „a to su izvori svjetskih i europskih razvojnih banaka, uključujući i Svjetsku banku, koji se odnose na projekte.“

Hasić naglašava da je vrhunac svega propuštanje korištenja sredstava iz Instrumenata za pretpristupnu pomoć (IPA).

- U periodu od 2008. - 2013. godine izgubili smo 300 milijuna eura. BiH je, zajedno sa zemljama Jugoistočne Europe, namijenjen značajan izvor sredstava u okviru Strategije SEE 20120. Međutim, gotovo ništa nije urađeno po tom pitanju, niti su napravljene odgovarajuće pripreme - ističe Hasić.

Pojašnjava da se to dogodilo zato što bi za sredstva koja se uzimaju iz IPA fondova trebala postojati najmanje dva kriterija. Prvi je strategija gdje će se ulagati ta sredstva, a drugi je taj da se moraju položiti računi o njihovom ulaganju, od početka do kraja.

- Zato vlasti BiH ne mare za tim sredstvima, mnogo je lakše uzeti sredstva iz kreditnog odnosa i onda ih implementirati po vlastitom nahođenju - smatra ekonomski analitičar i direktor ECOS-a VTKBiH Duljko Hasić.

Na pitanje što vlasti BiH mogu učiniti kako bi izbjegle bankrot države, Hasić je odgovorio da su za to odgovorni parlamenti na državnom i entitetskim nivoima.

- Iako ljudi iz vlasti govore da smo srednje zadužena zemlja, to nije točno. Mi smo prezaduženi. Ključni pokazatelj zaduženosti trebao bi biti izvoz. Iznos zaduženja ne bi smio prelaziti iznos izvoza od otprilike 7-8 milijardi KM. Ovdje se radi o tri puta većem iznosu, što znači da je BiH 300 puta više zadužena nego što je dozvoljeno - ističe Hasić.

On je mišljenja da parlamenti u narednom vremenu moraju uvesti moratorij.

- Također, trebaju napraviti strategiju gdje će se sredstva ulagati, a ne kao do sada, kada više nitko ne odgovara za deficit u proračunu. Svaka tri mjeseca rade se rebalansi, „potežu se“ vrijednosni papiri, banke to kupuju po znatnoj kamatnoj stopi, a zauzvrat koriste sredstva iz osnova depozita institucija i državnih poduzeća - kazao je Hasić.