S

Međutim, nakon rata objavljeni su brojni dokumenti i transkripti razgovora bh političara iz kojih se može pročitati što se sve zbivalo u BiH, tko je bio "ikebana" u vlasti, tko je sve dijelio i predlagao podjelu BiH.

U knjigama "Državna tajna 1, i 2", autora Semira Halilovića, sina generala Sefera Halilovića, naveden je niz činjenica koje otkrivaju namjere Alije Izetbegovića, te njegov odnos prema Hrvatima, koji su tada bili u vlasti bivše RBiH, piše današnji Večernji list.

U pismu Muhameda Šaćirbegovića, upućenog Aliji Izetbegoviću u lipnju 1995., navodi se:

"U vezi s našim telefonskim razgovorom moj je prijedlog za razgovore s Miloševićem sljedeći. Naš je cilj zauvijek razgraničiti sa Srbijom i Srbima, te napraviti BiH bez Srba. S Karadžićem ne možemo napraviti nikakvo rješenje, a ovim bi ga eliminirali iz daljih dogovora. BiH bi trebalo formirati kao federaciju Bošnjaka i Hrvata i Srba koji ostaju u njoj. Srbiji bi se pripojio teritorij prema Cutillerovoj mapi s izmjenama vezanima za povezivanje teritorija", navodi Šaćirbegović u pismu.

Zanimljvim se čini i izvješće koje je pokojni predsjednik Franjo Tuđman dobio iz Beograda nakon povratka Hrvoja Šarinića u ožujku 1995.. Šarinić tom prlikom citira Miloševića:

"Rasim Delić, ne da je samo znao, nego je i organizirao otmicu generala HVO-a Vlade Šantića, to vam ja kažem iz mojih izvora. Prije šest i više mjeseci, ne sjećam se, Adil Zulfikarpašić je bio kod mene u Alijino ime, i ponudio mi muslimansko-srpski savez, što sam ja odbio", završio je Šarinić citiranje Miloševića.

Govoreći o nužnosti podjele RBiH na etničke republike i stvaranju "male", efikasne i bogate države, Izetbegović je na sjednici Predsjedništva u listopadu 1993. rekao:

"Mi ćemo stvoriti model ljudskog života koji će na neki način svijetliti ovdje i biti atraktivan za svakoga i tako pobijediti. Može se samo na bazi sloge napraviti jedna Bosna ako htjednu Srbi, Hrvati i Bošnjaci stvoriti zajedničku državu sa zajedničkim vladama i zajedničkim organima. Ako to neće, preostaje samo podjela, ništa treće."

No, zanimljivim se čini i Izetbegovićev odnos prema Hrvatima koji su cijeli rat proveli u Sarajevu i bili lojalni Izetbegovićevoj politici.

Jedan od njih je i Jure Pelivan, ugledni bankarski stručnjak. Na početku rata je obnašao i funkciju premijera Vlade RBiH.

Iz jednog transkripta razgovora, bolje reći svađe između Harisa Silajdžića i Alije Iztbegovića zbog novca, razvidno je koliko je Izetbegović tada držao do Hrvata.