|
Uvođenjem hidroponijskih plastenika Hercegovina bi postala regionalna poljoprivredna velesila |
|
|
Gospodarstvo | Subota, 10 Svibanj 2008
U sprkos dramatičnom rastu cijena hrane i prijetećim najavama o skorim nestašicama hrane u svijetu, obim proizvodnje u BiH u 2007. godini bio je za skoro 6 posto manji nego godinu ranije. Skoro 70 posto poljoprivrednih
proizvoda BiH je primorana uvoziti pri čemu nema niti jedan poljoprivredni proizvod kojim može pokriti vlastite potrebe.
Dijelom je to posljedica oskudnih obradivih površina, ali još više od toga, višedecenijskim izostankom ozbiljnijih investicionih ulaganja u primarnu poljoprivrednu proizvodnju. Tek od prije dvije-tri godine poneka općinska i kantonalna vlada u BiH počela je izdvajati skromna sredstva za razvoj plasteničke proizvodnje povrća.
Riječ je isključivo o plastenicima prve generacije koji su međutim u razvijenijem dijelu svijeta odavno prevaziđeni i zamijenjeni suvremenijim načinom uzgoja povrća - hidroponijom - uzgojem biljaka u hranljivom vodenom rastvoru.
Milijuni ljudi u razvijenim državama svijeta, naročito u SAD-u, već godinama jedu povrće koje nije izraslo na zemljištu nego na vodi pri čemu se kao podloga koristi obični pijesak ili kamena vuna.
Povrće uzgojeno u hidroponijama neusporedivo je kvalitetnije od povrća uzgojenog u klasičnim plastenicima, no prednost hidroponije nije samo u količini i kvaliteti plodova, nego u tome što za hidroponiju uopće nije potrebno obradivo zemljište, jer se hidroponijski plastenici mogu podizati svuda - čak i na betonu!
Biljke uzgojene u hidroponiji puno su zdravije od biljaka sa zemlje, budući da se kod hidroponijskog uzgoja ne moraju koristiti kemijska sredstva protiv zaraznih biljnih bolesti koje uglavnom dolaze iz zagađenog zemljišta.
U hidroponijama biljke dobivaju gotovo idealno izbalansiranu prehranu iz vodenog hranljivog rastvora obogaćenog potrebnim mineralima, pa je zbog toga vegetacija kraća a prinosi obilniji.
Na toplijim područjima bogatijim sunčevom energijom, kakva je naprimjer Hercegovina, hidroponija omogućava kontinuiranu proizvodnju tijekom cijele godine, odnosno najmanje tri sjetve godišnje.
Hercegovina naime spada u regije s najvećim brojem sunčanih dana u Europi, ali i u regije s dugom tradicijom uzgoja povrća na oskudnim zemljišnim parcelama.
Uvođenjem hidroponijskih plastenika Hercegovina bi mogla izrasti u regionalnu poljoprivrednu velesilu. (SB)
Učitano | 720 |
Prikaži/Sakrij komentare
mogli bi smo mi svasta, imamo prirodni potencijal za puno puno cega... al nesposobnjakovici sijeda na mjestima na kojim trebaju ljudi koji su zavrsili skolu...
al valjda ce i njima nekad dogoriti.
pa sjeca li se iko da su htijeli postaviti vjetrenjace negdje gore u podvelezju, da imamo i ciste energije. al shipak :)