Obratite pažnju | Četvrtak, 08 Svibanj 2008
B osna i Hercegovina mogla bi od Crne Gore zatražiti sedam kilometara morske obale kod Sutorine u Boki kotorskoj, jer je ovaj teritorij samo usmenim dogovorom postao dijelom crnogorske republike , piše mostarski
Dnevni list.
Član Predsjedništva BiH Željko Komšić jučer nije mogao ništa kazati o ovom problemu. “Komisija za granice je za to mjerodavna i ona će reći svoje. Meni nije poznato da je BiH, prema AVNOJ-skim granicama, kod Sutorine imala izlaz na more”, rekao je Komšić.
Željko Obradović, stručnjak za granice i predsjednik državnog Povjerenstva za granice u prethodnom mandatu, na upit o zahtjevu za Sutorinom kazao kako je moguće da se to pitanje povuče na nekom od idućih sastanaka s predstavnicima Crne Gore.
Dnevni list piše da bi ovo bi pitanje BiH mogla potegnuti jer su, prilikom razdruživanja, republike nastale raspadom bivše SFRJ, kao države priznate u AVNOJ-skim granicama, a upravo je to narušeno na teritoriju bokokotorskog zaljeva. Prema AVNOJ-skim granicama, sedam kilometara obale, na području gdje se rijeka Sutorina ulijeva u Topaljsku uvalu, pripada našoj zemlji. Međutim, usmenim dogovorom komunista 1947., teritorij BiH, odnosno Sutorine, Igala i Njivica, ustupljen je Crnoj Gori. To je, prema svjedočenjima još uvijek živih predstavnika tadašnje vlasti, dogovorio ondašnji predsjednik Predsjedništva SRBiH (studeni 1946. - rujan 1948.) Đuro Pucar Stari. Navodno su ovakvu trampu Đuro Pucar i Avdo Humo, u ime BiH, dogovorili s Blažom Jovanovićem, uz blagoslov Josipa Broza i Vladimira Bakarića te je tako naša država 1946. izgubila drugi izlaz na Jadran. Prije toga, Bosna i Hercegovina se, prema povijesnim kartama, protezala do Debelog brijega, niz Sutorinu prema moru.
Naime, Đuru Pucara je u jednom opuštenom razgovoru crnogorski komunistički lider Blaž Jovanović uvjerio da Sutorina treba pripasti Crnoj Gori, a nova granica s Hrvatskom da se postavi na Debelom brijegu. Takve granice su ostale i do danas. U ondašnjim partijskim kuloarima čak se prepričavalo da su Crnogorci napili Pucara te ga tako uvjerili da im daruje ovaj dio bosanskohercegovačke jadranske obale.
Ako naše vlasti budu zainteresirane, ovo pitanje trebalo bi pokrenuti državno Predsjedništvo, a dalje postupke preuzeti Vijeće ministara. Međutim, malo je vjerojatno da BiH može dobiti ovaj teritorij. Dogovorom tadašnjih partijskih kolega nije samo Sutorina ostala izvan granica BiH. Ako bi se išlo ovom logikom, onda bi se isto pitanje moglo povući i za Baranju koja je dotad bila u sastavu Vojvodine (Srbije) te Srijema i Boke kotorske koji su do tada bili sastavnim dijelom Hrvatske, piše Dnevni list.
(NINA)
Učitano | 905 |
Prikaži/Sakrij komentare
