, da je naprosto nemoguće izbjeći tu istu sklonost u svijetu interneta, računala, elektronike...
Jeste li se ikad našli u situaciji da bez razmišljanja izgovarate neku od tehničkih kratica koje su postale česte u svakidašnjem govoru a da u biti nemate pojma što one znače. Bilo je tu i komičnih situacija koje je najbolje opisao kolumnist New York Times-a David Pogue napisavši knjigu o smiješnim situacijama kad se ljudi nađu oči u oči s nepoznatim pojmovima iz
IT svijeta. Evo neopazivši sam i ja iskoristila jednu kraticu.
IT svijet. Rečenica bi bila nalik njemačkim kobasicama da sam upotrijebila pojam Informacijske tehnologije, a ovako
IT riješi stvar u sekundi.
U posljednje vrijeme sve češće se koristi sklopljenica
Wi-Fi. Svima bi nam trebalo biti jasno kako to podrazumijeva nekakvu bežičnost, ako ništa zbog ovoga
Wi koje dolazi od
Wireless - bežično.
Na prvi pogled koji bacimo na riječ
Wi-Fi odmah nam se u sjećanje vraća audiofilski
Hi-Fi (
High Fidelity - odnosi se na visoku odanost izvoru, što će reći da je reprodukcija što sličnija izvoru, u ovom slučaju zvuka, a može se odnositi i na sliku)
Wi-Fi doista i vuče korijen iz pojma
Wireless Fidelity ili Bežična vjernosti. (pravom geeku ovaj prijevod je jako smiješan, i baš kao i ja upravo se smije, kao i svim mogućim pokušajima prijevoda sličnih pojmova s Engleskog jezika)
A "plavi zub"? Koliko puta smo se zapitali kad u referencama mobilnog uređaja stoji kako uređaj ima
BT, što je to? Niti jednom. Svi već znamo kako se odnosi na
Bluetooth. A jesmo li se zapitali kako je to smiješno ime došlo u svakidašnji govor bez imalo razmišljanja, te kakve veze ima modri zub s bežičnim prijenosom informacija. A radi se o prijevodu prezimena danskog Vikinga imenom Harald Blĺtand (Harald Plavozubi, navodno je svaki dan jeo borovnice) koji je živio u 10. stoljeću i spojio Dansku i Norvešku u jedno područje vladavine.
Naravno da nije ni slutio kako će njegovo prezime biti inspiracija za naziv tehnologije iz njemu daleke budućnosti kojom će se prenositi lijepe i manje lijepe stvari, fotografije, filmići, glazba na malim spravicama koje će ljudi budućnosti nositi u džepovima...
A onda paradoks svih paradoksa iz naziva
Mac ili
PC.
PC stoji za
Personal computer, osobno računalo a
Mac je kratica za
Macintosh, naziv marke ponovo - osobnog računala. Više bi smisla imalo kad bi se bezimeno osobno računalo zvao
NN, ili
No name ako iza njega ne stoji neki brand, al to je sad već nemoguće ispraviti kao što je nemoguće ispraviti nekim ljudima naviku da svaku pastu za zube zovu -
Kaladont.
Priča je to za vađenje iz naftalina vremena osamdesetih, vremena nekadašnjih
IBM klonova i neklonova. (Evo ga opet kratica
IBM znači
International Business Machines, a bila je to i inspiracija za Arthura Clarka u stvaranju fiktivnog nadmoćnog kompjutera ubojice imenom
HAL, jer slova
HAL idu odmah ispred slova
IBM u abecedi)
Mi imamo običaj reći: bio sam ili bila sam na netu, otišla sam na net, idem na net. Apsolutno smo sveli na ništicu razliku između virtualnog i stvarnog odlaska i bivanja u vremenu i prostoru. Na upit prijatelja kad je zadnji put vidio zajedničkog prijatelja, upitani odgovara: jutros na
ICQ, na
MSN ili na
AIM-u. A svi su oni
IM protokoli,
Instant message (sad će teško biti prevesti a da ne ispadne nakaradno odmahna poruka:-) - za razliku od elektroničke pošte omogućava razgovor u realnom vremenu.
Od svih tih servisa
ICQ ima neku romantičnu i lijepu pozadinu u samom svom nazivu. Kad se na engleski izgovori
ICQ apsolutno zvuči jednako kao
I seek you, tražim te. A ujedno me to nostalgično vraća u vrijeme radio-amatera, pionira "čatanja" s nepoznatim ljudima putem radio valova kada smo na međunarodnim razgovorima, tražili razgovor sa što udaljenijim lokacijama na planetu, te onda trčali na kartu da označimo to mjesto s kojim smo ostvarili komunikaciju - ushićeno uzvikivali u mikrofon
CQ!!!
Od silnih kratica koje su danas zaživjele u svakidašnjem govoru ali i pisanom obliku čovjek bi se mogao zbuniti, zato je sasvim opravdano postojanje potpuno novog riječnika, ponekad te kratice nose za sobom melankolične priče, ponekad smiješne a ponekad besmislene. I ono
LOL - (
laughing out loud - smijem se na glas) je toliko postalo domaće a dosta ljudi uopće ne zna od čega je to kratica.
A da ne spominjem
ROTFL, LMAO ili druge načine na koji engleski govornici izražavaju svoje emocije valjajući se po podu ili spominjući vlastitu stražnjicu.
No, internet je mjesto gdje je odavno Engleski jezik početak i korijen svega, pa se moramo pomiriti s tim. Ne možemo očekivat kako ćemo od nekoga nakon ispričane šale čuti
USOS (upiških se od smijeha)!