N

Ovakvu poslovnu politiku diktiraju centrale zapadnih banaka koje pokrivaju cijelo bosanskohercegovačko tržište. Neke su najavile i smanjivanje broja poslovnica, odnosno, njihovo zatvaranje. Svjetski ekonomski analitičari odavno su najavili ovu mogućnost, treba podsjetiti da je prošle godine u svijetu u bankarskom sektoru bilo na desetine tisuća otkaza.

To potvrđuje i poznati ekonomski stručnjak dr. Vjekoslav Domljan koji kaže da se može očekivati otpuštanje radnika u bankama. On smatra kako, s gledišta ekonomije, u komercijalnim bankama i nije zaposleno previše ljudi, ali je i to previše u ovakvoj BiH ekonomiji.

“Prinosi koje ostvaruju trgovačke banke u BiH stalno se smanjuju. Najniži su, iz godine u godinu, u odnose na prinose bankarskih sustava europskih tranzicijskih zemalja. To je posljedica gušenja privatnog sektora, kojega vrše država, javne kompanije i banke, porezima, tarifama i kamatama. Budući da je poslovni prostor za rast profita banaka uvelike sužen, vlasnicima kapitala ostaje – ako žele spriječiti daljnji pad prinosa na svoj kapital - smanjivati troškove. To se može učiniti smanjenjem troškova radne snage, koja je još uvijek najbolje plaćena kategorija radne snage u BiH. Stoga se, naročito kod banaka s lošim poslovnim rezultatima, može očekivati smanjenje broja zaposlenika”, kaže za Dnevni list dr. Domljan.

Dodaje da s gledišta ekonomije kao cjeline, zaposlenost bankarskog sustava je mala i iznosi oko 11.500 zaposlenika odnosno 1,2 posto ukupnog broja stalno zaposlenih. Ističe da je za ovakvu bh. ekonomiju čak i ta bankovna pukovnija prevelika.

Domljan kaže da znatan broj banaka još uvijek ima viška novca, pa može primati još udaraca iz inozemstva. “Građanstvo i gospodarstvo su u goroj situaciji. Zapravo se njihovi problemi lančano prenose na banke. Bankama nema druge nego zavrnuti rukave i početi razvijati svoje okruženje, odnosno, njegovati klijentelu. Vrijeme “divljeg Istoka” i čerupanja klijentele je prošlo, mada i sada i zaposlenici banaka šalju novac u inozemstvo nebankarskim kanalima. Jeftinije je nego preko banke u kojoj rade”, ističe dr. Domljan.

Prema njegovim riječima sve dok ne počnu rasti profiti privatnih, socijalno odgovornih tvrtaka, bh. građanima neće biti dobro. “Operateri tvrtki koje proizvode, zapošljavaju, izvoze, plaćaju poreze i inoviraju moraju biti u središtu pozornosti. Oni trebaju biti stožer oko kojega se vrti ekonomski život BiH. Nažalost, BiH je daleko od tog stanja, jer ga nitko i ne promovira. Potencijali za razvoj prirodnog, organskog nastanka kapitalizma umanjuju se stalnim neto odljevom poduzetne radne snage”, kaže dr. Domljan.

“Aktiva Razvojne banke iznosi 1 posto aktive bankarskog sustava FBiH i što god uradi s gledišta ekonomije FBiH je zanemarivo. Stoga više i nije pod pritiskom međunarodnih krugova kao što je bila prije 10-ak godina. Kad razvojne banke počnu izravno kreditirati klijente, a ne činiti to preko komercijalnih banaka, to je najčešći razlog njihovog kraja.

U početku svog djelovanja Razvojna banka je bila banka druge ruke i skoro sve banke FBiH su joj bile klijenti. I upravo je tad bila pod vanjskim udarima. No, nije postala banka znanja, niti je uspjela povećati sredstava, pa su je pretekle trgovačke banke i po 15-20 puta po veličini aktive i 2-3 puta do duljinama rokova kredita. Stoga, kvalitetne trgovačke banke nemaju nikakve potrebe imati posla s Razvojnom bankom”, kaže dr. Domljan.

Prošle je godine skupina od 17 velikih zapadnih banaka za tri mjeseca otpustila oko 102.000 zaposlenih, uslijed najveće globalne financijske krize. Najviše otpuštanja bilo je u Americi, ali i zemljama zapadne Europe. Tada su veliki bankarski sustavi prepolovili broj svojih zaposlenika. Val masovnog otpuštanja zaposlenih iz zapadnih zemalja tek sad je zapljusnuo zemlje središnje i istočne Europe kako su i prognozirali ekonomski stručnjaci.