Z

Internet je kriv za ''ubijanje'' novinske industrije, ali istovremeno on omogućava svima jednostavan pristup cjelokupnim arhivama novina kao što su The Times, The Gurdian, The Economist i The Observer, koje sadrže milijune članaka od postanka novina.

Televizija i radio koriste nove distribucijske platforme koje uključuju Internet i mobilnu telefoniju. Knjige su dostupne u digatliziranom obliku kao e-knjige. Nizozemske novine de Volkskrant stare 90 godina izgubile su nakladu u posljednjih deset godina ali su se priključile na televiziju kako bi doprle do čitatelja koje su izgubili: njihovi video izvještaji mogu se gledati na Internetu na iPodu ili na digitalnoj televiziji.

Svjedoci smo ubrzane evolucije medija, djelomično zbog približavanja i pojave medija koji imaju ''nalik na medijski'' sadržaj koji dolazi iz različitih izvora sa novih platformi. Tradicionalno emitiranje (difuzija) i štampani mediji su još uvijek nadmoćni ali sve više slabe.

Približavanje svih vrsta medija proizvodi nove digitalne multimedije. Oni mogu da komuniciraju globalno, ali i da se obrate svakom posebno sa personaliziranim, lokaliziranim sadržajem (napr. vremenska prognoza za svaki lokalitet). Mogu biti jednosmjerni ili interaktivni. Sadržaj može biti dostupan publici ili biti na zahtjev. Prijem može biti simultan, odložen ili mobilan.

To je prvi ''novi pojam-poimanje'' medija: svi mediji na jednoj platformi, dostupni preko širokopojasnih mreža. Stariji mediji neće nestati ali bi mogli da se pojave u promijenjenoj formi kao drugi izvor sadržaja dostupnog na širokopojasnom internetu ili širokopojasnim mrežama. Istovremeno obrasci za korištenje medija se mijenjaju. Naročito se mladi udaljuju od tradicionalnih medija radija i televizije i traže posebne sadržaje na višestrukim platformama, kao što su TV, konzola za igre, radio, PC, mobilni telefon i MP3.

Do promjene medija nije došlo samo zbog tehnološkog razvoja. Društvene promjene su još jedan snažan faktor. Opća demokratizacija i rastuće obilje u europskim društvima su nivelirali društvene podjele i raslojavanje. Mnogi pojedinci traže pristup kreativnim i kulturnim mogućnostima i ne žele više da budu pasivni promatrači.. Isto tako, važna je i individualizacija i fragmentacija društva. Staro kolektivno iskustvo stvarano putem mas medija utire put mnogim grupnim i individualnim interesima, podržava interes za tematske usluge i personalizirani sadržaj dostupan na internetu.

Sve ovo stvara drugo novo poimanje medija: sadržaj proizveden van profesionalnih medijskih organizacija, koji dolazi od milijuna novih autora i kreatora sadržaja. Mnogi liče na medijske vijesti. Služe istoj svrsi (pribavljanje informacija i mišljenja), imaju uredničku politiku, imaju proceduru, periodično se javljaju i pridržavaju se bar nekih normativnih, etičkih , profesionalnih i pravnih standarda sličnih onima iz tradicionalnih medijskih operacija. Najtipičniji oblik je online građanski žurnalizam uključivši blogove.

Dobar primjer je Agora vox, web stranica koja sebe opisuje kao ''Prve online novine u Europi koje pišu građani''. S obzirom da tradicionalni mediji informaciju šalju od vrha do dole (princip jedan ''jedan mnogima''),Agora vox to radi transverzalno (princip ''mnogi mnogima''. To je sve zbog šarolikosti autora, građana, različitih profila.

To je do sada ''nikad viđena uređivačka politika i uređivački odbor'' koja se opisuje ovako: ''cilj uređivačke politike Agora voxa je da objavi dokazive vijesti koje se odnose na konkretne događaje ili činjenice po mogućnost one koje nisu objavljene. Zbog toga vjerujemo da je ključno da se uspostavi novi tip uređivačkog odbora koji može da funkcionira kao filter. Dostavljena informacija se tako moderira kako bi se izbjegao bilo kakav politički ili ideološki smisao. ….. Svaki moderator mora individualno da glasa o člancima koji su napisani vezano za vijest i njenu originalnost.'' Agora vox objavljuje 75% svih dostavljenih članaka, jasno vršeći - provodeći tradicionalnu ulogu čuvara.

Mnogi blogovi su uglavnom osobni i samo 34% US blogera smatra da su njihovi blogovi forma žurnalizma, u kojoj skupljaju, analiziraju, interpretiraju ili komentiraju aktuelna dešavanja širokom auditoriju i na taj način vrše društvenu funkciju često povezanu sa institucionaliziranim medijima.

Neki predstavljaju ozbiljna novinarska pregnuća: popularni američki blog Huffington Post, koji je imao više scoops i imao više važnih novih reportaža, koji ima grupu novinara istraživača koji istražuju priče o državnoj ekonomiji. To će pomoći da se održe profesionalni reporteri - istraživači koji su otpušteni zbog krize kojom su novine pogođene.

Na kraju spomenimo i treće novo poimanje novina: aktivnosti nalik na medijske koje se vrše putem posrednika. (pretraživačke strojeve, Internet servis provideri ili skupljači sadržaja)

Strojevi za pretraživanje su informacijski servisi od ogromne važnosti. Oni direktno preuzimaju novinarsku funkciju kao što je slučaj sa Google News, kompjuterski generiranim sitom sa vijestima, koji se ažurira svakih 15 minuta, koji kupi naslove iz više od 4,500 izvora vijesti diljem svijeta na engleskom, grupira slične priče i objavljuje ih shodno personaliziranom interesu svakog čitatelja. Kompjuter odabire i rangira članke i pored drugih stvari, ocjenjuje koliko se često i na kojim sitovima - stranicama priča pojavljuje online ali ih ocjenjuje i na osnovu svježine, lokacije, relevantnosti i raznolikosti.

Ovim aktivnostima koje sliče medijskim bave se i Internet servis prideri, stranice kojima korisnici generiraju sadržaj, website administratori, napr. svi oni između providera i primatelja sadržaja i koji mogu biti osposobljeni za čuvare i mogu da se umiješaju u protok informacija.

Opis usluga i prihvatljivih korisničkih politika između Inernet servis providera i korisnika sadrži veliku količinu pravila koji se odnose na sadržaj i jezik na internetu. To omogućava ISP da ima skoro regulatornu funkciju i omogućava ga da regulira medije na skoro zakonski način. ISPei sa bazom u SADu posebno vode računa o pravima vezano za intelektualnu svojinu (autorska prava) i privatnost, dok IPSovi u Europi imaju tendenciju da ograniče sadržaj i ponašanje i da zabrane anonimnost.

Administratori webstranica moderiraju sadržaj kako bi odstranili nelegalne ili ono što oni smatraju neprimjernim sadržajem, ponovo preuzimajući funkciju čuvara za ono što nije zakonski regulirano.

Sa svim time ulazimo u novi svijet: jedan bez posredovanja (u kojemu milijuni novih informacija i kreatora sadržaja mogu direktno da dopru do korisnika) ali i novih posredovanja -intermedijacija: sa novim filtrima između njih. To je uzbudljivi novi svijet , ali i terra incognita (nepoznata zemlja, tlo) u kojemu se naši tradicionalni putovi dobivanja informacija i razumijevanja svijeta oko nas dopunjuju ili zamjenjuju potpuno novima. Ne znamo da li zaslužuju naše povjerenje ali ih nalazimo posvuda te moramo da naučimo kako da ih koristimo.

Međunarodna tijela kao Vijeće Europe imaju dugu tradiciju uspostavljanja standarda za zaštitu slobode govora. VE sada već nekoliko godina ažurira tekstove o uspostavljanju standarda kako bi postali relevantni u uvjetima novih tehnologija (bili prilagođeni vremenu u kojem živimo). Međutim, potreban je generalniji pristup. Da bi razmatrali te nove razvoje na način kako da građani mogu da pristupe (ali i da sudjeluju u stvaranju i distribuciji) aktualnih informacija VE održava ministarsku konferenciju u Rejkjaviku 28-29 svibnja 2009.

Konferencija će razmatrati nova poimanja medija i kakav odgovor mogu da ponude vlade da zaštite ako je potrebno, slobodu govora Pored pitanja da li se postojeće regulacije mogu primijeniti na nove medije ili da li vlade i međunarodna tijela moraju razvijati nove regulatore kako bi zaštitili ljudska prava, ova konferencija predstavlja prvi korak ka razvoju novog koncepta javne politike u oblasti medija i novih komunikacijskih servisa. Koncept koji će biti adekvatan novom društvenom miljeu danas je u nastajanju i osigurat će udovoljenju individualnih i društvenih potreba uz nastavak očuvanja ljudskih prava u svijetu novih medija.

(m.l./bljesak)