V

Prema podacima koje je na današnjoj konferenciji za novinare u Sarajevu priopćio regionalni direktor "Algebra edukacije" Zlatan Mulabegović, 28 posto ispitanika nikako ne koristi računalo, najviše za zabavu ga koristi 29 posto, za poslovanje 23 posto, za obrazovanje 15 posto i za ostalo četiri posto.

Ukazao je i na to da su oni koji računalo najviše koriste za zabavu naučili samo najosnovnije stvari i ne mogu se smatrati adekvatno educiranim.

Od regija u kojima je provedeno istraživanje, informatička nepismenost je najizraženija u Tuzli sa 40 posto, zatim Mostaru sa 32 posto, Sarajevu sa 18 posto, dok je u Banjoj Luci 17 posto.

Kada su u pitanju osnovna znanja, najveći broj ispitanika, njih 57 posto, vjeruje da dobro poznaje internet. Međutim, kazao je Mulabegović, testiranja koja provodi "Algebra" pokazuju da su rezultati puno lošiji nego što ljudi vjeruju.

Od osnovnih znanja ispitanici su naveli da najslabije poznaju Excel.

Ohrabrujući podatak je da 69 posto ispitanika smatra da je poznavanje računala izrazito važno za pronalaženje radnog mjesta, a taj se podatak podudara i sa činjenicom da se u oko 70 posto oglasa za zapošljavanje traži poznavanje rada na računalu.

Oko 62 posto ispitanika nikad nije čulo za osnovni set znanja prema kriterijima Europske unije (ECDL), ali je Mulabegović ocijenio izrazito uspješnim to što je 38 posto čulo za ECDL. Takav prostotak je zabilježen u zemljama regije koje imaju znatno razvijenije informatičko tržište.

Stvarno stanje u BiH je još gore nego što pokazuje ovo istraživanje, koje je bilo fokusirano na veće bh. centre, kazao je član uprave "Algebre" Hrvoje Belan.

Jedan od pokazatelja koliko BiH zaostaje je i to da je vrijednost informatičkog tržišta u BiH šest puta manja nego u Hrvatskoj - 138 milijuna eura u BiH u odnosu na 904 milijuna eura u Hrvatskoj.

Belan je najavio da će "Algebra" nastaviti sa ovakvim istraživanjima i tako će biti u mogućnosti da prati trendove u BiH.

Predsjednica Asocijacije informatičara BiH Mensura Beganović je kazala da je zaostajanje BiH za Europom na zabrinjavajućem razini.

Dok mlada generacija iz škole izlazi informatički pismena, radno sposobno stanovništvo nikako da se pomiri s činjenicom da je cjeloživotno učenje imperativ, dok se ljudi iz treće životne dobi zbog svega osjećaju isključenim, kazala je Beganović.

Asocijacija je razvila mrežu od 25 centara za edukaciju i certificiranje za EDCL, rekla je ona, dodajući da su najveći konzumenti ovog tržišta za informatičko opismenjavanje službenici u organima vlasti.