I

"Kada gorivo u svijetu poskupi, oni cijene korigiraju u roku od tri dana. S druge strane, kada pojeftini, njima treba oko 30 dana da usklade cijene sa svjetskim tržištem", kazao je Radivojević.

Radivojević je istaknuo da je u BiH na sceni tržišna ekonomija, tako da Vlada ne može puno utjecati na samo tržište. Međutim, kazao je da će se svakako pokušati uvesti više reda u naftni sektor, obzirom da cijena goriva bitno utječe na cijenu i svih ostalih proizvoda.

Prema njegovim riječima, naftni distributeri na taj način u tom razdoblju ostvare ekstra maržu od 20 posto, pored njihove redovne marže koja iznosi deset posto. Zbog toga je federalna Vlada u parlament uputila Prijedlog zakona o kontroli cijena, kojim će se pokušali uvesti u više reda u ovo područje.

Ovim se zakonom Vladi omogućava da u određenim okolnostima, odredi maksimalnu cijenu određenih proizvoda ili maksimalnu maržu, ali se i pooštravaju sankcije za prekršitelje ovih zakona, te bi one iznosile od 3000 do 15.000 maraka.

Međutim, ono što je problem kod ovog zakona jesu vrlo nejasne okolnosti u kopnu bi se on primjenjivao.

Radivojević je kazao za Dnevni list da bi se zakon aktivirao ukoliko bi cijene porasle za pet posto, ali na novinarsku konstataciju da su cijene već sada u porastu 9.5 posto, kasao je da je taj rast pokriven rastom plaća u administraciji od 20 posto.

Zamjenik predsjedavajućeg Doma Besim Imamović kazao je da ne vidi da će ovaj zakon imali ikakav pozitivan utjecaj na tržište.

"Vlada do sada nije iskoristila nijedan mehanizam koji joj stoji na raspolaganju da stane u kraj sivom tržištu, a tu prvenstveno mislim na inspekcije, koje nisu dovoljno iskorištene a koje su najbolji mehanizam", kazao je Imamović.

Umjesto toga, prema njegovim riječima, novim će se zakonom formirati neka tijela koja će čitav sustav učinili još sporijim. Radi se o "savjetima za cijene", koji bi bili formiram na federalnoj i županijskoj razini.