''Bitka na Neretvi'' Ispis E-mail
Mostar - Politika | Ponedjeljak, 13 Listopad 2008

Image
V
ečernji list u današnjem izdanju donosi tekst s podnaslovom ''Bitka na Neretvi'' o epilogu nedavno održanih općinskih izbora u BiH nakon kojih je oslabljena pozicija Hrvata, s posebnim naglaskom na dešavanja u Mostaru.

Hrvati su izgubili vlast u četiri mješovite općine srednje Bosne – Jajcu, Uskoplju, Novom Travniku i Busovači – a zbog svoje podijeljenosti, izbornoga inženjeringa i sumnji u kupovanje glasova od većinskoga naroda u Mostaru postali su manjina u vlasti i time smanjili mogućnost da gradonačelnik ijednog većeg centra u BiH bude Hrvat, piše Večernji list.

To izgleda nemoguće, no međunarodna je zajednica nametnutim Statutom osigurala privilegirani status manjinskim Bošnjacima u vlasti. I ne samo to, nego i mogućnost stalne prevage. Samo u Mostaru vrijedi posebni gradski Statut kakav ne vrijedi u Banjoj Luci otkuda su prognani Hrvati i Bošnjaci ili pak glavnome gradu Sarajevu otkuda se od prije rata odselilo više od 30.000 od prijeratnih 45.000 Hrvata.

Tamo jednostavno vrijedi zakon većine, ubojita demokratska mašinerija – jedan birač jedan glas. U Mostaru pak glas Hrvata vrijedi od tri do šest puta manje nego u bošnjačkome dijelu grada. Grad je, naime, podijeljen na šest izbornih jedinica.

Večernji list navodi kako tri većinske bošnjačke izborne jedinice, koje prate ratnu podjelu grada, imaju znatno manje birača nego u zapadnom većinskom hrvatskome dijelu, no ipak za sastav Gradskog vijeća daju isti broj vijećnika. Tako je krajnje diskriminirajuće da u većinskom hrvatskom gradskome području Jugozapad 14.772 birača izaberu trojicu gradskih vijećnika, a u području Jugoistok o imenima trojice vijećnika odlučuje samo 3808 birača.

Uz to, bošnjački je dio grada gotovo bez Hrvata, što se ne može reći za zapadni Mostar. Matematika je jasna i kaže kako jednoga vijećnika u hrvatskome dijelu grada izabire gotovo 5000 birača, a u bošnjačkome dijelu 1270. U demokratskome svijetu izborne jedinice imaju približno jednak broj birača kako bi se osiguralo da svačiji glas jednako vrijedi. No, ne i u Mostaru.

I prije nego izađu na izbore, bošnjačke su političke stranke u prednosti koja se ne može dostići glasovima na drugoj zajedničkoj gradskoj listi s koje se bira sedamnaest vijećnika za razliku od posrednoga izbora 18 vijećnika u šest gradskih područja.

Uz inženjering pokazala se kobnom i podjela među političkim strankama koje su demokratiziranje hrvatske političke scene skupo platile upravo u mješovitim sredinama kao što su općine srednje Bosne ili grad Mostar. Dogodilo se rasipanje velikog broja glasova.

Pa ipak najlošijim se pokazao raskol u HDZ-u zbog čega su mnogi Bošnjaci na općim izborima 2006. godine Hrvatima izabrali člana državnoga Predsjedništva ili pak zbog borbe za vlast većinski Hrvati predali Bošnjacima vlast u županiji sa sjedištem u Mostaru.

Večernji list na kraju teksta navodi kako je borba za mostarskoga gradonačelnika zbog toga postala simbolom borbe za opstojnost Hrvata u BiH jer su jedino u tom gradu institucije koje imaju nacionalno značenje. U Mostaru je jedina visokoškolska ustanova u kojoj se nastava izvodi na hrvatskome jeziku te Klinička bolnica u koje je Hrvatska posljednjih godina uložila 460 milijuna kuna.
Komentari (12)Add Comment

Napišite komentar
Ova je vijest zaključana za komentiranje.

busy
 

Nove vijesti

Utorak, 02. Prosinac 2008

BiH

Utorak, 02. Prosinac 2008
Ponedjeljak, 01. Prosinac 2008

Mostar

Utorak, 02. Prosinac 2008
Ponedjeljak, 01. Prosinac 2008
Nedjelja, 30. Studeni 2008
Subota, 29. Studeni 2008

M a r k e t i n g

M a r k e t i n g

M a r k e t i n g