O

Politički uvjeti u našoj zemlji nisu pogodni da se ide brzim koracima u istraživanja, piše danas Dnevni list. Postoje pojedinačni nastupi i interesi, i vidljivo je da premijer RS-a Milorad Dodik želi kroz ruske kompanije predati njima i pravo na istraživanje. Međutim, one su odustale od istraživanja, te se sada samo čeka kada će u RS doći novi zainteresirani ulagači.

U Federaciji je pak problem i zakonodavstva i nadležnosti. “Tu koncesiju daju isključivo županije. Federalna Vlada to želi ujediniti i dati u ruke Energoinvestu koji bi imao koncesijsko pravo na istraživanje”, ističe dr. Abdulah Bašić, dekan Rudarskog građevinsko-geološkog fakulteta u Tuzli i vođa projekta naftnih istraživanja.

Konačnu odluku o davanju suglasnosti za rješenje o koncesijskom pravu izdaje federalno Ministarstvo energetike, rudarstva i industrije i tu se isprepliću dva različita zakona, te bi iz tih razloga moglo doći do ogromnih poteškoća.

“Takve probleme su osjetile i pojedine kompanije koje su već izrazile interes da istražuju i ulože novac. Međutim, vidim i da su neke kompanije uporne, pokušavaju pridobiti vlast na svim razinama”, ističe Bašić.

S druge strane, postoji i potreba da se pristupi istraživanjima i da kompanije koje su zainteresirane ulože novac i istraže ovaj prostor. Nakon toga, kada se pronađe nafta i kada se procijene količine nafte, tek se onda može govoriti tko će vršiti eksploataciju.

Razlog zašto naftu dajemo strancima je taj što BiH nema novca za istraživanja. Kako kaže Bašić, vrlo malo se priča o bogatstvu naše zemlje mineralnim sirovinama i energentima. Zanimalo nas je što je problem za BiH.

“Problem je to što je u bivšem sustavu BiH bila zapostavljena u geološkom smislu i nije se davala posebna pažnja istraživanjima. Svi su mislili da se samo radi o indikativnim podacima kako imamo naftu i ugljen, a sve ostalo je bila tabu tema, jer je prostor BiH bio određen za neke druge strateške svrhe”, pojašnjava Bašić. Iako se građani BiH još uvijek vode dilemom ima li nafte ili nema, Bašić tvrdi da je ima sigurno, što dokazuju podaci i ranija preliminarna istraživanja.

Kompanije koje su zainteresirane za istraživanje su kompanije bliske američkoj kompaniji Shell, a INA na ove poslove ne konkurira izravno, nego se prijavljuju posrednici kao što je to uobičajeno u svijetu, a to su banke i specijalizirane inženjersko-konzultativne tvrtke koje procjenjuju koliko je novca potrebno uložiti. Dnevni list navodi i kako su među kompanijama koje stoje iza istraživanja najčešće kanadske, njemačke, engleske, pa i s nekih drugih prostora Srednjeg Istoka.

(NINA)