Mostar - Politika | Srijeda, 24 Rujan 2008
A ktualni gradonačelnik Mostara i kandidat HDZ-a BiH za novog gradonačelnika u intervjuu za Dnevni list govori o problemima s kojima se susreću građani te kako riješiti te probleme. Ističe potrebu mijenjanja Statuta za koji kaže da je
diskriminirajući te također naglašava da ne postoji dogovor HDZ-SDA da sljedeći gradonačelnik Mostara bude Bošnjak.
Više ste puta isticali potrebu promjene Statuta grada Mostara. Što ćete učiniti da se on promijeni i da glas svakog Mostarca vrijedi jednako, što trenutno nije slučaj?
- Statut grada Mostara, nametnut od međunarodne zajednice, nikada nije usvojen u Gradskom vijeću. Činjenica je da sam ja kao gradonačelnik, ali i stranka kojoj pripadam HDZ BiH, radili na njegovoj promjeni, ali i provedbi, što sam bio dužan činiti. Svim demokratskim sredstvima borili smo se da se on promijeni jer je taj statut nedemokratski, diskriminirajući i antieuropski.
To je vidljivo u više segmenata. Najdrastičniji je u ograničavajućim nacionalnim kvotama vijećnika u Gradskom vijeću, zatim da svi građani u Mostaru nemaju jednako pravo glasa, za ostvarivanje mandata u Gradskom vijeću svaki glas na prostoru cijelog grada ne vrijedi jednako.
Spasili smo gradske projekte i grantove
Dobili ste bitku s Vladom HNŽ-a oko uzimanja dijela sredstava na plaće od Grada Mostara. Što će građani od toga konkretno imati?
- U županijskom prijedlogu zakona bilo je planirano smanjenje stope pripadnosti javnog prihoda ostvarenog oporezivanjem plaća i radne snage u dijelu koji, po sadašnjem stanju, pripada jedinicama lokalne samouprave, i to s 50 posto na 28,5 posto, što je bilo neprimjereno jer je zakon mijenjan u razdoblju kada su u svim jedinicama lokalne samouprave već usvojeni proračuni, a u kojima su planirani prihodi na temelju važećih propisa koji reguliraju ovu oblast, a naročito pripadnost javnog prihoda od poreza na plaću.
Žalili smo se i sud je uvažio naše razloge, jer bi, uz ostalo, smanjenje prihoda iz ove proračunske stavke izazvalo smanjivanje plaće zaposlenih i njihovih proračunskih korisnika, a koje se nisu povećavale u posljednjih deset godina.
Te se plaće nisu usklađivale ni za postotak inflacije, a da ne spominjemo realna povećanja i usklađivanje s prosjekom u županijskim institucijama.
Ono što je bilo došlo u pitanje, jesu pojedini gradski projekti i grantovi, jer je riječ o 3,8 milijuna maraka, ali kako smo uspjeli pravnim sredstvima dobiti tu bitku, svi gradski projekti i grantovi nisu došli u pitanje te se prema planu i dinamici realiziraju.
Za usvajanje proračuna u Mostaru potrebno je s dvije trećine vijećnika, a takvo pravilo jedino postoji u Mostaru. Sve navedeno je, u konačnici, ograničavajući faktor u normalnom razvoju i funkcioniranju grada. Na žalbu pokrenutu od HDZ-a BiH prema Ustavnom sudu FBiH, Statut je samo kozmetički izmijenjen, ali i dalje ćemo raditi na njegovoj promjeni svim dozvoljenim pravnim sredstvima.
Postavlja se jedno logično pitanje, a to je - ako je mostarski Statut tako dobar, zašto se ne primijeni na sve gradove u BiH. Sve ove činjenice dovoljno govore o njegovu nedemokratskom karakteru kojeg treba mijenjati ukoliko želimo u Europu, jer s ovakvim statuom, ali i ustavnim uređenjem koje postoji u BiH, to neće biti moguće. Na kraju, bilo bi nepošteno ne kazati da Statut ima i dobrih rješenja.
Kako komentirate optužbe pojedinih stranaka da, bez obzira na trud koji ulažete, grad nije dovoljno ujedinjen te da i dalje postoje paralelne institucije?
- Postoje ljudi koji samo kritiziraju i ništa ne rade i oni koji rade. Bojim se da oni na koje mislite spadaju u prvu skupinu ljudi, a za njih u mostarskom žargonu kažemo da samo znaju žugati. Posebice s obzirom na činjenicu da je do prije četiri godine u Mostaru egzistiralo praktično sedam administracija, šest općinskih i gradska, s brojnim naslijeđenim problemima.
Danas imamo jednu gradsku upravu, s jednim centrom za socijalni rad, s ujednačenim pravima koja vrijede u cijelom gradu, jednim zavodom za prostorno uređenje, gradskim komunalnim poduzećem, gradskim poduzećem za prijevoz putnika, gradskim sportskim savezom, gradskom zračnom lukom, vatrogascima... Nitko od nas nema čarobni štapić. Nije gašenje nekih institucija ili formiranje novih problem koji se može preko noći riješiti.
Mostar je grad sa svojim specifičnim problemima i puno više vremena, umijeća i strpljenja zahtijeva da se riješi neki problem nego što je to u drugim sredinama. Činjenica je i to da se svaki problem koji rješavate tiče i konkretnih ljudi te da uvijek postoje otpori ako netko novim ustrojem gubi bilo pozicije ili privilegije.
Istaknuo bih da neke političke opcije punim ustima zagovaraju ujedinjenje, a svojim djelima sve čine da do toga ne dođe.
Postoji li, prema Vašim saznanjima, navodni dogovor HDZ- SDA iz 2004. prema kojem će, nakon isteka Vašeg mandata, novi gradonačelnik Mostara biti iz reda Bošnjaka. Ako uistinu postoji takav dokument, možete li javnosti pojasniti detalje tog sporazuma?
- Na to pitanje odgovorit ću protupitanjem. Bih li se ja uopće kandidirao za predstojećim izborima za gradonačelnika Mostara ako taj dokument, ili sporazum kako ga vi zovete, postoji. Ako će u Mostaru biti, uz to što je unaprijed određeno, da ni jedan narod ne može imati više od 15, a manje od 4 vijećnika u Gradskom vijeću, bez obzira na program, te da sada još unaprijed treba biti određena i nacionalnost gradonačelnika, onda uopće uistinu ne vidim svrhe održavanja izbora u Mostaru.
Zašto Mostar nema regulacijski plan i je li to dovelo do bespravne gradnje?
- Regulacijski plan grad Mostar nema od 80-ih godina prošlog stoljeća, dakle, to nije bio zadatak samo aktualne gradske vlasti, nego i vlasti puno ranije. Krenuli smo sustavno u taj projekt. Donijeli smo odluku o pokretanju izradbe novog prostornog plana Mostara, koji je strateški dokument za razvoj grada.
Taj dokument treba doći u Gradsko vijeće na usvajanje za nekoliko godina. Gradsko vijeće je usvojilo odluku o donošenju i provođenju regulacijskog plana za pojedine dijelove grada. Donesen je program uključivanja javnosti u proces izradbe i donošenja planskih dokumenata.
Zadovoljan sam urađenim poslom
- Istaknut ću izgradnju bitnih mostova u protekle četiri godine. Poslije obnove Starog mosta izgradili smo Lučki most, most Vojno, a započeli smo i gradnju mosta Sutina. Puno je urađeno na osiguranju boljih uvjeta u školama, osigurani su uvjeti za početak obnove gradske vijećnice, završavamo obnovu Gimnazije, pet novih ambulanti u gradu, radimo na projektu kolektora i pročistača otpadnih voda koji je u prvoj fazi izvedbe vrijedan 10 milijuna maraka...
U danim okolnostima držim da smo uradili puno. Ponavljam, građani imaju pravo i trebaju dati svoj sud, a mislim da će to pokazati i izbori.
Bez obzira na njihovu ocjenu, nikako ne bih volio da građani ne izađu na izbore, jer bez velike podrške nekada ne smijete donositi važne odluke. Voditi Mostar s ovakvim Statutom nije jednostavan posao.
Naprotiv, vrlo je težak posao! Statut je taj koji puno ograničava, usporava i priječi da brže i kvalitetnije radite.
Na javnim raspravama predstavili smo izmjene i dopune prostornog plana općine Mostar (iz 1990.), regulacijskog plana Sjeverni logor, izmjene i dopune regulacijskog plana Centar II, izmjene i dopune regulacijskog plana Bijeli brijeg I – faza III te izmjene i dopune regulacijskog plana Zgoni.
Prema regulacijskom planu Sjeverni logor, u perspektivi taj bi prostor trebao postati novi dio u gradu. Tu bi bio smješten kampus Univerziteta te naselje sa svim pratećim sadržajima - od bazena, škola, vrtića, kina, novi gradski stadion po UEFA-in standardima s pet tisuća parkirališnih mjesta, hotelom, podzemnim garažama...
Veliki prostor bio bi ostavljen za zelene površine, a gradili bi se svi potrebni sadržaji za jedno naselje. Potpisali smo skoro i ugovor o izradbi regulacijskog plana stare gradske jezgre Mostara, čija je vrijednost 500.000 maraka. Ekipa od 21 stručnjaka iz turske kompanije BIMTAS na području stare gradske jezgre svakodnevno obavlja geodetsko snimanje kako bi prikupila svu relevantnu dokumentaciju potrebnu za izradbu regulacijskog plana i izvršenje potrebnih rasprava i pripremu studije urbanog planiranja.
Pitanje bespravne gradnje jest problem i mi ga nastojimo sustavno rješavati. Mostar nije izuzetak jer Tuzla, primjerice, ima otprilike isti broj stanovnika, ali i dvostruko više bespravno izgrađenih objekata. Naravno, to kažem samo iz razloga ilustracije da bespravna gradnja nije samo problem Mostara, ali u Mostaru se sve gleda pod lupom, za razliku od drugih gradova.
Već je utihnula ideja o Mostaru kao glavnom gradu Federacije BiH. Što je grad učinio da se ova ideja realizira i ima li ona podršku aktualnog Gradskog vijeća?
- Ta ideja stara je oko deset godina i u to vrijeme je dočekana dvojako. Ideja je bila dobra jer bi se time izvršila decentralizacija zemlje, stvorilo bi se novo ozračje i ravnomjerniji razvoj BiH, ali i utjecaj u zemlji. Također, Sarajevo je glavni grad županije, Federacije i države BiH i bilo je logično da Mostar postane glavni grad Federacije.
U prilog Mostara ide i to da je jedan od rijetkih gradova u BiH koji je zadržao epitet multietničkog grada.
Činjenica da od federalnih partnera ta ideja nije dočekana s odobravanjem, kao i da je zahtijevala promjenu Ustava, razlozi su koji su doveli do toga da se ona ne realizira. Ono što sam kao gradonačelnik uspio jest to da sam uz uporno inzistiranje i susrete s bivšim visokim predstavnikom Ashdownom uspio izlobirati da konačno, nakon deset godina, pet federalnih ministarstava preseli u Mostar, gdje im je i sjedište.
Istina, i danas ima određenih problema, svi ministri, nažalost, ne sjede u Mostaru i nije poštovan dogovor da dio namještenika koji su višak u Gradskoj upravi dobije posao u tim ministarstvima, ali mogu biti dijelom zadovoljan zbog činjenice da su ta ministarstva gotovo u punom kapacitetu u Mostaru.
Što se tiče potpore aktualnog Gradskog vijeća ideji Mostara kao glavnog grada Federacije, držim da bi ta odluka dobila potporu većine stranaka u Vijeću.
Koje ste projekte ostvarili za vrijeme svog mandata i što planirate učiniti kako biste dobili novo povjerenje građana Mostara?
- Ima nekoliko stvari na koje sam jako ponosan. Znam da sam učinio sve da se Mostar nađe na prestižnom popisu svjetske kulturne baštine. Nakon uvrštenja na UNESCO-vu listu, postali smo svjetski brend, u gradu je svake godine sve više turista. Vjerujem da će se kroz taj potez potaknuti i razvoj gospodarstva.
Kada je grad u pitanju, zatekao sam Mostar na početku mandata bez dokumentacije i vizije kako obnavljati i u kojem pravcu ga usmjeriti i razvijati.
Tu smo napravili veliki posao, posebice u obnovi porušenog stambenog fonda. Podatak da smo samo za izradbu projektne dokumentacije izdvojili 2,5 milijuna maraka te dvije i pol godine rada, dovoljno govori sam za sebe. Pored brojnih problema, uspjeli osigurati više od 11,5 milijuna maraka kojima obnavljamo 28 stambenih objekata i Glazbenu školu.
Mostar se pokazao kao kvalitetan partner kroz projekt SUTRA, preko kojeg su obnovljene brojne kuće i zgrade. Kao bivši sportaš posebno sam ponosan na početak izgradnje gradske sportske dvorane, s obzirom da takvo zdanje Mostar nikada nije imao.
Gradski park Zrinjevac je dobio novo lice i ponosan sam na to zbog mnogobrojnih građana koji danas koriste taj prostor i kojeg ćemo početkom idućeg mjeseca svečano otvoriti. Također, tu je i rekonstrukcija trim-staze sa šetnicom Bare, zatim sanacija kopa Vihovići i dr.
Pored navedenih projekata ponosan sam na učinjeno u sferi vodoopskrbe (Vodovod Bijelo polje, Kruševo, Ortiješ, Semetovac...), kanalizacijskog sustava u različitim dijelovima grada, kao i prometne infrastrukture.
Da samo podsjetim na rušenje kuće (koja se rušila 45 godina) i produžetak prometnice Stjepana Radića i drugih projekata iz oblasti cestovne infrastrukture.
 |
Prikaži/Sakrij komentare / Komentari su djelo i osobno mišljenje naših posjetitelja, Bljesak.info ne odgovara za njih, kao ni za eventualne reakcije.
