[VIDEO] Latinica: Brojni komentari o emisiji HRT-a posvećenoj bh. Hrvatima
BiH - Obratite pažnju | Srijeda, 17 Rujan 2008
N
išta nije toliko prilijepilo Hrvate iz BiH za RTV prijamnike, ne dakako kao nastup hrvatske nogometne vrste, ali i izazvalo komentara kao emisija Latinica koja se pod radnim naslovom bavila dvojnim državljanstvom i posljedicama, a
zapravo joj je bio cilj produbiti animozitet koji se stvara između jednoga naroda s dvije strane granice.
Mora se priznati i kako nikada međutim nisu u studiju HRT-a sjedili tako spremni sugovornici koji su ozbiljno narušili cijeli koncept stereotipno postavljenih medijskih prikaza o parazitima iz BiH, a što je opet odraz potrebe da u Hrvatskoj svatko ima dežurnog Pedra.
Lucidni istupi prof. dr. Nine Raspudića, kirurški precizne političke poruke prof. dr. Marka Tadića i sindikalno - provokativni istup prof. dr. Josipa Milića te neovisni kut intelektualca dr. Predraga Matvejevića naprosto su razoružali sve one koji su do sada imali predrasude o tome da su Hrvati iz BiH po habitusu spodobe kockastih glava što sve rješavaju rodijačkim vezama i mercedese voze.
Nino Raspudić, mladi intelektualac iz Mostara ruši "mitove" o Hrvatima BiH. ''Hrvati u BiH nemaju ni prava manjina u europskim zemljama, kao što je kanal na nacionalnom jeziku. Sarajevski akademik, naš jezik naziva "ustaškim", a bošnjačka politička elita poteže pitanje vitalnog nacionalnog interesa da Hrvati ne trebaju imati kanal na svom jeziku, kaže Raspudić.
Također, zanimljivo je i njegovo mišljenje o porodiljnim naknadama.
''Eksploatacijski bazen Hrvatska će uvijek puniti Hrvatima iz BiH. Kao što i našim djedovima i očevima koji su bili topovsko meso na braniku Hrvatske. Godišnje se 12 000 djece manje rada u Hrvatskoj a porodiljne naknade trebalo bi promatrati kao mjeru populacijske politike. Treba odmah slati doplatke u BiH, a ne da se žene moraju prijavljivati u RH, kaže mostarski intelektualac.
Naprosto je gotovo sve suprotno, a pojedine izrečene istine teško kompromitiraju neodgovorni i nedorasli dio javnosti i politike u Hrvatskoj.
Latinica je upravo počesto promotor ovoga političkoga pogleda zbog čega to brojni Hrvati iz BiH doživljavaju smišljenom propagandom. Pripremljenim prilozima o imotskim ''porodiljama'' ili pak korisnicima naknada također je jedino to bio cilj.
Hrvatska je uvelike zapečatila sudbinu Hrvata u BiH u trenutku kada je pristala biti jedan od međunarodnih skrbnika nad Daytonskim sporazumom po kojemu žive svi narodi, a Hrvati uglavnom politički vegetiraju.
Stoga se posve nelogičnim čini da Hrvatska može imati trajno debelo umiješane prste u BiH dok pak Hrvati iz BiH ne bi mogli glasovati na hrvatskim izborima, što je istina, bilo odraz i gotovo plebiscitarno izražene ankete u emisiji.
Prof. dr. Marko Tadić smatra kako je ključno pitanje opstanka Hrvata u BiH upravo pitanje dvojnoga državljanstva. Dogodi li se da Hrvatska Između dva izbora, jednostavnijeg puta u Europsku uniju ili pak zadržavanja veze s Hrvatima u BIH, Izabere Bruxelles onda će za pet godina Hrvatska biti jedina država u kojoj žive Hrvati na prostoru jugoistoka Europe. Ovo je presudno važno pitanje budući da veliki broj Hrvata iz BiH uz dvojno državljanstvo ima i prijavljene adrese u Hrvatskoj.
S druge strane nitko nije postavljao pitanje i osporavao "legitimno" pravo Hrvata iz BiH na obranu Hrvatske na početku 90-ih, no danas se međutim otvara pitanje treba li onemogućiti dvojno državljanstvo.
Čak se i ovo pitanje kontekstualiziralo s time da 31 osoba zlorabi tu činjenicu da bi izbjeglo pravdi. Dakako da oni nisu nikome na čast, ali kako reče dr. Raspudić zar treba zatvoriti autocestu nakon što je toliko ljudi poginulo u prometu.