političkih lidera.

Na dnevnom je redu ustavna reforma u BiH.

Sastanak će se održati u zgradi tranzicijskog poslovnog giganta ASA auta, i sama ta činjenica je koliko signifikantna toliko i deprimirajuća: poštovat će se, ašićare, postojeće ustavnopravno uređenje, uz određene kozmetičke korekcije.

Piše: Senad Avdić (Slobodna Bosna)

Jer je i domaćin summita, “ASA auto”, i cijeli političko-poslovni pejzaž oko te “najuspješnije bh. firme” izravan produkt “postojećeg stanja”, za koje su se, navodno, lideri političkih stranaka usuglasili da je neodrživo i da se mora reformirati.

Teško je vjerovati da “postojeće stanje”, ustavno, političko i moralno, može biti bitno okrnjeno u poslovnoj zgradi firme koja je najeklatantniji primjer i produkt istog tog “postojećeg stanja”; riječ je o egzemplarnom urneku - primjeru kako se jedna, formalno multinacionalna kompanija, instrumentalizira u svrhu jednog najprije kleptokratskog a uz to i jednonacionalnog, dakle, retrogradnog projekta.

Ukratko, slavni do rata bezimeni frajer, predratni kontrolor “Volkswagenovih” vozila u Vogošći Nihad Imamović imao je rođaka koji se zove Bakir Alispahić. Ministar unutarnjih poslova, kriminogeni Alispahić se mafijaškim koncima povezao sa familijom Izetbegović, koja ga je, uprkos dokazanim nezakonitim, katkad i krvoločnim avanturama, zaštitila i omogućila mu da, najprije kao šef policije, a kasnije i u funkciji glavnog logističara Ministarstva vanjskih poslova BiH, bez tendera, bez konkursa poruči nekoliko hiljada “Volkswagenovih” vozila. Tu se zaradilo prvih 20-ak miliona maraka...

Sletim neki dan na Sarajevski aerodrom i vidim poredanih desetak mrtvo ozbiljnih auta, valjda Passata, glanc novih, ispod čekića, taze izašli. Na njima znak Sarajevo Film Festivala. To je osigurao Nihad Imamović, SDA-ovski ratni premijer Vlade Starog Grada, jezive sarajevske općine, te je u ime ASA auta poklonio Miri Purivatri kao mali znak menadžerske zahvalnosti i političke i privatne adaptabilnosti za ono što je Purivatrin badženog (srpsko-hrvatski: badža) Bakir Izetbegović uradio za ASA auto.

Potom kupim sve bosanskohercegovačke novine, i u jednima pročitam da me bivši feralovac Boro Dežulović tereti za nekrofiliju: biva, pretjerao sam u ocjenama prema rahmetli Feralu, ali i pokojnom bh. vrhovniku Aliji Izetbegoviću... Može biti, hajd' znadni...

Imamo, međutim, batalimo humorističke besposlice i šarmantne pjesničke slobode, mi u BiH, vrlo težak, ozbiljan i zahtjevan posao vezan za ustavne promjene u Bosni i Hervegovini. Nakon Daytona, samo se jedna suštinska arhitektonska pravna karika mukoptrpno, ali ipak temeljito, pomjerila.

Jedina kvalitativno nova, radikalna (a to znači korjenita) intervencija u postojeći bh. dejtonski ustavnopravni galimatijas je postignuta suglasnost o konstitutivnosti i ravnopravnosti svakog naroda na svakom pedlju Bosne i Hercegovine, te adekvatnoj zastupljenosti predstavnika svih naroda u zakonadavnoj i izvršnoj vlasti na svakoj vertikalnoj i horizontalnoj razini vlasti. Taj je kapitalni, suštinski projekat počeo i dovršio bivši visoki predstavnik u BiH, odgovorni i sustavni austrijski diplomata Wolfgang Petritsch.

Nakon toga je međunarodna zajednica, oduševljena multietničkom formom i indiferentna prema ništavnom sadržaju tog ustavnopravnog paketa (što će reći, totalne i suštinske konstitutivnosti bosanskohercegovačkih naroda), samozadovoljno ušla u klasični birokratski balkanski košmar: bošnjačka SDA se grozničavo bacila u potragu za svojim lojalnim Srbima i Hrvatima; srpske stranke su to pažljivo pratile i oponašale; hrvatske su čekale rezultat, kako bi mogle adekvatno reagirati.

Ubrzo je ultranacionalistička Izetbegovićeva Stranka demokratske akcije regrutirala karijerističku nedonoščad iz reda ostala druga dva naroda (kao i ostalih), baš kao što je i Milorad Dodik promptno “nafatao” propisani broj Hrvata i Bošnjaka koji će ponizno dizati ruku za svaku bahato ozakonjenu bezvezariju njegove vlade! Ni Silajdžić nije htio biti izvan trenda, pa je zaskočio Muharema Serbezovskog i Svena Alkalaja.

Ali, pustimo na stranu sve formalno zadovoljene standarde koji žele biti usklađeni sa međunarodnim visokim standardima: prvi strani činovnik u BiH Lajčak u predstojećim pregovorima o ustavnom redefiniranju Bosne i Hercegovine nastupit će, tvrdi, rutinski, prilagođen “postojećem stanju”.

Suštinski, dakle, jedino što je bitno jeste da njegova šestorica sugovornika, pregovarača (Dodik i Ivanić iz Republike Srpske, te Čović, Ljubić, Tihić i Silajdžić iz Federacije) navodno reflektiraju i monopolistički svjedoče o većinskom raspoloženju svih naroda i građana u Bosni i Hercegovini. Ne bi li ozbiljan dogovor, razgovor, morao uključiti i predstavnike, a ne samo stranačke pajace, Bošnjaka i Hrvata iz Republike Srpske i srpske dužnosnike u Federaciji BiH?! Nije na štreberu Lajčaku da to traži.

Jedan visoki hrvatski dužnosnik na službi u Republici Srpskoj ovih dana panično svjedoči kako je prioritetni cilj političkih lidera tog entiteta otcjepljenje od Bosne i Hercegovine i pripajanje “matici Srbiji”. Na toj platformi je Milorad Dodik spreman ponuditi federalnim partnerima značajan dio Republike Srpske (od Istočnog Sarajeva pa sve do Višegrada) a da mu se zauzvrat dozvoli da zacrtane srpske teritorije unese u Srbiju.

Naravno, cijeli je taj projekat uglavnom u sferi naučne fantastike, ali dok se god ratni (dokazano zločinački) ciljevi prepliću sa zakonom i reketiraju ustavnopravnu supstancu BiH, nijedan scenarij se ne može tretirati kao anahron i bespredmetan...

Zbog toga je jedino važno poglavlje predstojećih pregovora o ustavnoj reformi da svaki od učesnika stavi ruku na srce i prihvati elementarna pravila igre - da živi u svojoj domovini. I s njenim postojećim Ustavom.

Komentari (1)

Prikaži/Sakrij komentare -- Komentar koji korisnici prijave 4 puta automatski se briše. Komentar koji zaradi 3 negativna glasa bude skriven

...
napisao MPG!, Kolovoz 23, 2008

JA OVU PRIČU NAZIVAM:

"BAJKA O ŠEST KLAUNA I KOLOVOĐI"

izbriši

loš

dobar

Glasaj: +2