D

Hrvatski portal net.hr u anketi koju provodi već dva mjeseca, postavio je pitanje koje bi energetske objekte trebalo graditi: zanimljivo, najviše pristalica ima gradnja nuklearne elektrane.

Moguća gradnja nuklearne elektrane najavljivana je i u Crnoj Gori, a u regiji tim putem kreće Albanija.

Ako naši susjedi grade nuklearne elektrane, ima li onda BiH razloga da i sama ne krene u takav projekt?! Čak 59 posto sudionika u anketi Biznis.ba drži da BiH treba graditi nuklearne elektrane, dok je 41,5 posto protiv toga.

Ovakav rezultat ankete pokazuje i u kolikom su raskoraku bh. vladajuće strukture u odnosu na javnost: dok traju rasprave u Federaciji BiH o gradnji novih energetskih objekata, javnost je već shvatila koliko BiH zaostaje za regijom i koliko je važno za ukupan ekonomski razvoj iskoristiti energetske potencijale.

Hrvatska, iako prvenstveno turistička zemlja, svoj energetski put vidi, sudeći prema anketama, u korištenju nuklearne energije.

Već spomenuta anketa Net.hr-a pokazala je da hrvatska javnost veliku prednost daje gradnji nuklearne elektrane kao rješenja za energetske potrebe Hrvatske.

Srbija je, nakon nedavnog incidenta u NE "Krško", shvatila da se nalazi u svojevrsnom nuklearnom obruču pa je dilema o nuklearnoj energiji u toj zemlji postala gotovo besmislena. U krugu od 600 kilometara od Beograda nalaze se četiri nuklearne centrale.

Slovenija najavljuje gradnju novog bloka reaktora, Bugarska također, u Albaniji se sve više razmišlja o tome, a u Srbiji je najavljeno ukidanje moratorij na izgradnju nuklearnih elektrana.

Zbog povećane potrebe za energijom Slovenija do 2017. godine planira da izgradi novi blok reaktora u nuklearki "Krško". U Bugarskoj nastavit će se gradnja nuklearne elektrane Belene, koja će koštati nešto manje od četiri milijarde eura. U projekt su uključene kompanije Areva i Siemens, izgradnja bi trebalo da počne ove godine, prvi reaktor bi mogao biti pušten u rad 2013., a drugi godinu dana kasnije.

I rumunjska vlada razmatra mogućnost istovremene gradnje trećeg i četvrtog reaktora u njihovoj jedinoj nuklearnoj elektrani "Černa voda", što praktično znači da postoji mogućnost da do 2012. Rumunjska proizvodi čak 40 posto energije iz ovog izvora.

Činjenica je da atomske elektrane nude najjeftiniju i najčistiju električnu energiju. Međutim, njihova gradnja je osjetno skuplja od drugih izvora. Za gradnju jednog megavata kapaciteta nuklearke neophodno je više od dva milijuna dolara, za megavat termoelektrane - 1,5 milijun i za megavat plinske elektrane svega 800 tisuća dolara. Očigledno je da izgradnju nuklearki ne usporavaju samo prosvjedi građana i ekoloških organizacija, već i njihova cijena. Uz to, gradnja nuklearki traje mnogo duže nego kada je riječ o drugim izvorima, odnosno termo ili hidroelektranama.