M

"Nadležne institucije BiH su autoputeve, posebno paneuropski koridor 5-C, identificirale kao najviši državni prioritet i najvažniji strateški projekt za BiH ne samo od prometnog nego i od ekonomskog značaja“, riječi su državnog ministra komunikacija i prometa Bože Ljubića.

Sudionici rasprave, predstavnici Ministarstva komunikacija i prometa BiH, Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i stručnjaci iz Hrvatske i Slovenije, sastali su se da bi razmijenili informacije i iskustva u financiranju po modelu javno-privatnog partnerstva u regiji.

Na temelju rasprave očekuje se da nadležne bh. institucije pripreme strategiju razvoja po tom modelu za financiranje preostalih dionica na autoputu na koridoru 5-C na teritoriji FBiH, pri čemu trebaju angažirati konzultante i osigurati suradnju s predstavnicima međunarodnih financijskih institucija.


Model privatno-javnog partnerstva podrazumijeva da dio posla odradi i država. BiH je to učinila: pripremila je studijsko-projektnu dokumentaciju, studiju okoliša i studiju izvodljivosti. Projektira se oko 170 kilometara autoputa.

Paneuropski koridor povezuje Budimpeštu, Osijek, Sarajevo, Mostar i Ploče. U svojoj najvećoj dužini, 336 kilometara, prolazi kroz BiH. U ovoj državi je izgrađeno ili se gradi 45 kilometara (dionica Kakanj-Vlakovo). Vrijednost radova za preostalu dužinu od 291 kilometar, bez troškova izuzimanja zemljišta i PDV-a, iznosi tri milijarde eura.

Za sljedećih 65 kilometara, a to su dionice Kakanj-Zenica, Počitelj - granica na jugu, Svilaj-Odžak i Vlakovo-Tarčin, u završnoj fazi su pregovori s razvojnim bankama - Europskom razvojnom bankom EBRD iz Londona i Investicijskom razvojnom bankom EIB iz Luxembourga. U rujnu se, prema Ljubićevim riječima, očekuje od razvojnih banaka odobrenje oko 480 milijuna eura za spomenute prioritetne dionice na autoputu koridor 5-C.

BiH, rečeno je, zna točno što nudi koncesionaru. Ponudit će već izgrađene dionice, one koje se grade i projektnu dokumentaciju. Može preuzeti troškove preostale projektne dokumentacije, troškove eksproprijacije i troškove potrebne administrativne procedure.

Državno ministarstvo je podržalo i uvođenje posebne naknade za autoputeve, u iznosu 0,10 KM, koja bi se putem entitetskih direkcija za autoputeve koristila za pripremu dokumentacije, eksproprijaciju zemljišta i sve troškove te vraćanje anuiteta za kredite koji su trenutačno u fazi odobravanja ili su već odobreni.

"To je ono što država može priložiti kao svoj udio u privatno-javnom  partnerstvu“, kazao je Ljubić.

Šef Jedinice za implementaciju projekta koridor 5-C Namik Kupusović kazao je da će, po potpisivanju kreditnih sporazuma ujesen, uslijediti izrada glavnih projekata, eksproprijacija i početak izgradnje. Prema uvjetima iz Studije izvodljivosti, predviđeno je da se 191 kilometar autoputa izgradi do kraja 2012., a preostalih 145 kilometara, dionice Doboj Jug-Zenica sjever (dužine 58,54 km) i dionica Vlakovo-Mostar sjever (dužine 86,4 km) do kraja 2017.

Republika Srpska svojih 46 kilometara ili 14 posto planira raditi na modelu javno-privatnog partnerstva.

"Mi ćemo im pomoći oko tumačenja studije izvodljivosti“, kazao je Kupusović.

Mađarska i Hrvatska planiraju svoje dionice završiti za nekoliko godina.

"Smatramo da BiH zbog svojih interesa i obaveza iz međunarodnih ugovora ne može biti na repu tih događaja i treba naći modele koji će dovesti do brze izgradnje autoputa“, rečeno je u radu okruglog stola.

Čulo se i to da su za BiH mnogo važniji ekonomski aspekti ovog projekta, jer u užem gravitacijskom području ovog autoputa nastanjeno je više od dva milijuna bh. stavnovnika, što je više od polovice njenog ukupnog stanovništva.