|
Galbraithovo svjedočenje završilo sukobom oko ključne teze |
|
|
Svijet - Politika | Četvrtak, 26 Lipanj 2008
Svjedočenje bivšega američkog veleposlanika u Hrvatskoj Petera Galbraitha u četvrtak je u Haagu završilo žestokim sukobom haaškog tužiteljstva i obrane generala Ante Gotovine zbog pokušaja tužiteljstva da u dodatnom ispitivanju dovede u pitanje ključnu Galbraithovu tvrdnju da cilj Oluje nije bio etničko čišćenje.
- Smatram to pitanje zaključenim - presudio je predsjedatelj sudskog vijeća Alphons Orie u korist Gotovinine obrane, uskrativši tako mogućnost tužitelju Alanu Tiegeru da dodatnim ispitivanjem pokuša relativizirati Galbraithovu tvrdnju koja je suprotna tužiteljskoj tezi da je hrvatski državni vrh udružen u zločinački pothvat inicirao Oluju zbog progona srpskog stanovništva.
Suci su odluku donijeli nakon što je Gotovinin branitelj Greg Kehoe, na Tiegerov pokušaj da svjedoku postavi pitanje o ciljevima Oluje, burno prosvjedovao poručivši da se tužitelju nije svidio prijašnji odgovor svjedoka i sad to želi promijeniti te da je riječ o pitanju koje je "već postavljeno i na koje je odgovoreno".
Na kraju Galbraithova svjedočenja sudac Orie dotaknuo se drugih ključnih dijelova njegova iskaza, uključivši ocjenu da u prvim fazama Oluje nije bilo velikih povreda humanitarnog prava te da granatiranje Knina nije bilo protivno međunarodnom pravu.
Galbraith je objasnio kako su u prvim danima Oluje i on i drugi predstavnici američkog veleposlanstva obišli prihvatne centre u kojima su ljudi mogli slobodno govoriti što misle i kritizirati hrvatske vlasti te da s njima dobro postupalo.
- To je potpuno različito od onog što smo vidjeli u Manjači ili logorima HVO-a u godinama prije toga - objasnio je Galbraith.
Na pitanje o granatiranju Knina, Galbraith je rekao kako se njegov zaključak o tome da napad nije bio suprotan međunarodnom pravu temeljio, ne samo na vlastitim opažanjima, nego i na zaključcima američkih vojnih promatrača od kojih je jedan bio pripadnik topništva, a koji su obilazili područje Knina i okolice prvih dana Oluje.
- Knin je bio kratko granatiran, nije bilo velikih razaranja, napad je izveden u okviru zauzimanja grada i bio je potpuno različit od razaranja Vukovara, Sarajeva ili Dubrovnika. Svako granatiranje nije povreda međunarodnoga humanitarnog prava - rekao je Galbraith.
Nasuprot Galbraithovu svjedočenju, pripadnici UN-a na suđenju "Gotovina, Čermak i Markač" tvrdili su da su Knin i druga mjesta neselektivno granatirani u Oluji.
Teza je tužiteljstva da su optuženi generali odgovorni za progon stanovništva koje je neselektivnim granatiranjem natjerano u bijeg i odlazak iz Hrvatske.
Tužitelj Alan Tieger je u dodatnom ispitivanju svjedoka u četvrtak čitao isječke iz transkripata iz Ureda Predsjednika sa sastanaka državnog vrha nakon Oluje, pod predsjedanjem tadašnjeg predsjednika Franje Tuđmana, na kojima je dogovarano oduzimanje srpske imovine i onemogućavanje povratka u Hrvatsku Srbima bez dokumenata.
- To je potpuno u skladu s onim što sam primjećivao - komentirao je Galbraith.
On je u svom svjedočenju ustrajao u tvrdnjama da je hrvatski državni vrh smišljeno onemogućavao povratak Srba izbjeglih u Oluji sve dok se ta politika nije slomila pod pritiskom međunarodne zajednice.
Suđenje se nastavlja svjedočenjem novog svjedoka tužiteljstva koji svjedoči uz punu zaštitu identiteta i njegovo svjedočenje odvijat će se najvećim dijelom na zatvorenoj sjednici, prema najavi predsjedavajućeg suca.
(Hina)
 |
Prikaži/Sakrij komentare -- Komentar koji korisnici prijave 4 puta automatski se briše. Komentar koji zaradi 3 negativna glasa bude skriven
