BiH - Politika | Nedjelja, 25 Svibanj 2008
P redsjedavajući BiH Predsjedništva BiH Haris Silajdžić u govoru pred Središtem za strateške i međunarodne studije (CSIS) u Washingtonu ocijenio je kako u BiH postoji samo jedan jezik koji ima tri imena što je prouzročilo
zgražanje hrvatskih jezikoslovaca i političara.
Silajdžić je to rekao u sklopu rasprave u kojoj je zagovarao unitarni ustroj BiH, na kojoj su sudjelovali brojni bivši politički i vojni uglednici među kojima je bio i general George Joulwan, bivši vrhovni zapovjednik NATO-a.
"Siguran sam da svi znate kako u BiH mi govorimo tri jezika. To je službeno. Međutim, ako me pitate, mislim da je to jedan jezik s tri imena", rekao je Silajdžić.
Filolog i publicist mr. sc. Radoslav Dodig smatra kako je riječ o jezičnoj akrobaciji bošnjačkoga lidera.
"To što dr. Haris Silajdžić tvrdi da se u BiH govori jednim jezikom s tri imena, stara je teza još iz socijalističko-samoupravnog doba. Tada se govorilo da je riječ o jednom jeziku, ali s dva imena (hrvatskom i srpskom). Ako je Silajdžić pristaša te teze, otkud onda treće ime jeziku", pita se Dodig.
Dodao je kako se u njegovoj izjavi o unifikaciji, centralizaciji i malograđanskom tumačenju, ne samo političke i društvene stvarnosti u BiH, nego i jezične.
Realnost je da Hrvati imaju hrvatski jezik i njime govore i pišu, Srbi imaju srpski jezik, a Bošnjaci imaju jezik koji bi se u duhu hrvatskoga i srpskoga jezičnog izraza trebao zvati bošnjački. Upravo ta sintagma "bosanski jezik" koji zagovaraju i nameću Bošnjaci, kao i često kraćenje Bosne i Hercegovine u Bosna, govori o tendenciji da se u duhu Silajdžićeve koncepcije svi jezici svedu u jedan bosanski jezik.
"Na tvrdnju da se hrvatski, srpski i bošnjački jezik ne razlikuju mnogo između sebe, lingvistička je činjenica, slična stanju da se švedski, norveški i danski ne razlikuju mnogo, ali govorimo o trima narodima i trima jezicima. Na kraju ne osporavam nekome pravo da može reći kako govori hrvatsko-srpskim ili srpsko-hrvatskim jezikom ili nekim sličnim amalgamom", promišlja Radoslav Dodig.
Silajdžić je sramotnim ocijenio postojanje dviju škola pod jednim krovom, nazivajući to sustavom segregacije. Stvarnost je, međutim, a što je Silajdžić podveo i pod jezičnom unitarizacijom, posve drukčija.
Naime, kako piše današnji Večernji list, kroz sustav obrazovanja očuvan je jezični i narodni identitet. Identičan obrazovni slučaj segregacije postoji u glavnom gradu EU Bruxellesu gdje flamanska i valonska djeca pohađaju školu u istoj zgradi i fizički su razdvojeni zidom.
|