S

Sporni članak 46. ovog prijedloga zakona značajno reducira utjecaj predstavnika osnivača Sveučilišta (županija kojima vladaju protivnici HDZ-a BiH) u Upravnom odboru, jer je novim zakonom predviđeno da predstavnici osnivača čine najviše jednu trećinu članova Upravnog odbora, dok bi ostatak činili predstavnici akademskog i neakademskog osoblja.

Naime, kako je za Dnevni list kazao izvor blizak jednoj od trenutačno vladajućih stranaka u županijama s hrvatskom većinom, u Upravnom odboru Sveučilišta je predviđeno da sjedi od sedam do 11 članova, a novim bi se zakonom znatno smanjio utjecaj županijskih premijera na donošenje odluka vezanih za Sveučilište.

Poznato je kako je dosad u Upravnom odboru Sveučilišta u Mostaru sjedilo pet članova iz reda osnivača, te tri člana iz reda akademskog obrazovanja. Budući da je HDZ BiH dosad imao vlast u županijama s hrvatsko većinom, takav raspored im je i odgovarao, no nakon gubitka vlasti u HNŽ-u, ZHŽ-u i HBŽ-u, utjecaj na Sveučilište dobili su predstavnici HDZ-a 1990. i HSP-a (Đapić - dr. Jurišić). Indikativno je da je županijsko Ministarstvo obrazovanja na čijem je čelu predstavnik SDA u suradnji s kadrom HDZ-a BiH, koji još uvijek djeluje u ovom ministarstvu, odlučilo na izradbu novog zakona koji, iako je nužan, spornim člankom u potpunosti reducira utjecaj premijera iz reda drugih stranaka,piše Dnevni list.

Mostarsko Sveučilište, kao institucija u koju se godišnje slijevaju milijuni kuna iz proračuna Republike Hrvatske, tako i dalje ostaje institucija vrijedna pažnje predstavnicima svih hrvatskih političkih stranaka.

(NINA)